Protesti protiv rastućih troškova života u nekoliko francuskih gradova prerasli su u nerede, a policija je u Parizu upotrijebila suzavac i vodene topove. Sukobi demonstranata i policije zabilježeni su i u Belgiji.
Nakon višesedmičnih protesta učenika i studenata, na ulice Francuske danas su izašle i druge grupe. Među učesnicima su pripadnici pokreta Žuti prsluci, dok su poljoprivrednici, medicinske sestre i taksisti također najavili akcije, prenosi nizozemski javni servis NOS.
U Parizu je zapaljen automobil, a prema izvještajima francuskih medija koji se pozivaju na policiju, do podneva je uhapšeno oko stotinu ljudi. Hapšenja su uglavnom obrazložena nedozvoljenim posjedovanjem oružja ili nošenjem zaštitne opreme, uključujući maske i naočale za zaštitu od suzavca.
U Marseju je grupa demonstranata upala u gradsku vijećnicu. Prema izvještaju BFMTV-a, na zidu je ispisan anarhistički slogan, razbijeni su televizori, a na zemlju je oborena bista Marijane, jednog od nacionalnih simbola Francuske.
Gradonačelnik Marseja Benoît Payan osudio je upad i uništavanje imovine.
„Neprihvatljivo je koristiti ovakve proteste za provalu, vandalizam i uništavanje ovog nacionalnog simbola“, izjavio je Payan, dodajući da materijalna šteta u vijećnici nije velika.
U istom gradu razbijeni su prozori policijske stanice, a unutra su ubačene dimne bombe, izvijestio je Le Figaro. Prema tim navodima, nije bilo povrijeđenih.
Policija je suzavac upotrijebila i u Lionu i Bordou.
Francuske vlasti ranije su upozorile na mogućnost nasilja. Policija provjerava identitet osoba za koje procijeni da dolaze na demonstracije, a u području Jelisejskih polja u Parizu na snazi je zabrana okupljanja. Pojedini trgovci zaštitili su izloge daskama.
Prema procjenama vlasti koje prenosi Le Monde, u Parizu se očekuje oko 40.000 demonstranata, a u ostatku Francuske još približno 150.000. Ministarstvo unutrašnjih poslova očekuje stotine protestnih akcija širom zemlje.
Među okupljenima na Trgu Republike u Parizu su Salif i Jérémy, koji su doputovali izvan glavnog grada i prvi put obukli žute prsluke.
„U supermarketu sada plaćate jedan i po puta više nego prije nekoliko godina; više nije pristupačno“, rekli su dopisnici NOS-a Saskiji Houttuin.
Pokret Žuti prsluci nastao je 2018. godine zbog nezadovoljstva najavljenim povećanjem cijena goriva. Protesti su potom prerasli u šire okupljanje protiv visokih životnih troškova i nejednakosti u prihodima, uz višemjesečne demonstracije koje je pratilo nasilje.
Istovremeno, u Belgiji učenici i studenti protestuju protiv smanjenja izdvajanja za obrazovanje.
„Demonstriram jer je budžet moje škole drastično smanjen“, rekao je jedan učenik flamanskom javnom servisu VRT.
U Briselu su na policiju bacani kamenje i pirotehnička sredstva, nakon čega su policajci upotrijebili suzavac i vodeni top. U blizini Južne željezničke stanice zapaljeni su bicikli i skuteri iz sistema zajedničkog korištenja.
VRT izvještava da je uhapšeno nekoliko osoba, bez preciziranja njihovog broja. Protesti se održavaju i u Liježu, gdje je na više mjesta blokiran saobraćaj.
