Nevladine organizacije odale počast Huseinu Krši i Hajrudinu Muzuroviću, ubijenim u Zanatskom centru, uz novi apel vlastima Brčko distrikta da trajno obilježe mjesto zločina.
Mjesto ubistva Huseina Krše i Hajrudina Muzurovića u Zanatskom centru u Brčkom obilježeno je u četvrtak u okviru zajedničke inicijative organizacija koje se bave kulturom sjećanja i suočavanjem s prošlošću.
Akciju su organizovali Udruženje za društvena istraživanja i komunikacije (UDIK), Centar za nenasilnu akciju i ProPeace Bosna i Hercegovina, s ciljem obilježavanja lokacija ratnih zločina koje i dalje nemaju zvanična memorijalna obilježja.
Tokom obilježavanja podsjećeno je da je početkom maja 1992. godine zgrada Policijske stanice u Brčkom korištena za zatočenje civila bošnjačke i hrvatske nacionalnosti, dok su kontrolu nad objektom imali pripadnici Vojske Rs.
Dana 7. maja 1992. godine Goran Jelisić izveo je iz policijske stanice dvojicu civila, Huseina Kršu i Hajrudina Muzurovića, te ih ubio u ulici Zanatskog centra.
Zločin su tada fotografijama zabilježili beogradski fotoreporteri Bojan Stojanović i Srđan Petrović, a upravo su te fotografije kasnije korištene kao dokaz pred Haškim tribunalom.
Posmrtni ostaci ubijenih pronađeni su tek 2006. godine u sekundarnoj masovnoj grobnici Gorice, desetak kilometara od Brčkog.
Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju osudio je Gorana Jelisića na 40 godina zatvora, između ostalog i za ubistva počinjena u Zanatskom centru.
Predstavnici organizacija koje su učestvovale u obilježavanju poručili su da brojna mjesta stradanja širom Bosne i Hercegovine i dalje ostaju bez zvaničnih obilježja, što dodatno produbljuje osjećaj nepravde među porodicama žrtava.
Članica tima Centra za nenasilnu akciju Tamara Zrnović istakla je da je važno da postoji prostor za sjećanje na ubijene civile u Brčkom, ali i na svim drugim mjestima gdje su počinjeni ratni zločini.
“Na mnogim lokacijama u Bosni i Hercegovini i dalje postoji šutnja i negiranje zločina, a veliki broj mjesta stradanja nema dostojna memorijalna obilježja koja bi opominjala na ono što se dogodilo”, poručila je Zrnović.
Dodala je da je cilj ovakvih inicijativa iskazivanje solidarnosti sa svim žrtvama rata i slanje poruke da se takvi zločini više nikada ne smiju ponoviti.
Direktorica organizacije ProPeace Bosna i Hercegovina Ljiljana Siničković naglasila je da je riječ o inkluzivnom pristupu memorijalizaciji, koji podrazumijeva odavanje počasti svim civilnim žrtvama bez obzira na njihovu etničku ili vjersku pripadnost.
“Ovo nije samo čin sjećanja, nego i važan doprinos jačanju društvene kohezije i sprečavanju budućeg nasilja”, kazala je Siničković.
Iz UDIK-a su podsjetili da već četvrtu godinu zaredom traže od institucija Brčko distrikta da se u ulici Zanatskog centra postavi spomen-ploča kako bi mjesto ubistva Huseina Krše i Hajrudina Muzurovića bilo trajno obilježeno.
Koordinator UDIK-a Edvin Kanka Ćudić ocijenio je da bi trajno obilježavanje ove lokacije predstavljalo važan korak u očuvanju sjećanja na civilne žrtve rata u Brčkom.
“Egzekucija koja je dokumentovana fotografijama ostaje trajni dokaz etničkog čišćenja Brčkog. Distrikt ima obavezu čuvati sjećanje na ubijene građane i mi ćemo nastaviti insistirati na tome”, rekao je Ćudić.
Kao dio ovogodišnje inicijative, u dnevnom listu Oslobođenje objavljena je i osmrtnica u znak sjećanja na Huseina Kršu i Hajrudina Muzurovića.
