Sada novi njemački ministar unutrašnjih poslova Alexander Dobrindt (CSU) stoji u Kiefersfeldenu i govori o tome kako tu, na granici, već sedam dana vladaju nova pravila i provode se strože kontrole.
Novi njemački ministar unutrašnjih poslova Alexander Dobrindt objasnio je na licu mjesta, na njemačko-austrijskoj granici, kakva je sada njemačka politika prema migrantima, piše Deutsche Welle.
Kiefersfelden. To mjesto u Bavarskoj ima topao prizvuk za mnoge njemačke turiste. Dolazeći iz Münchena, autoput tu vijuga prema jugoistoku, prema Alpama. A iza Kiefersfeldena je Austrija i tu počinje godišnji odmor.
Sada novi njemački ministar unutrašnjih poslova Alexander Dobrindt (CSU) stoji u Kiefersfeldenu i govori o tome kako tu, na granici, već sedam dana vladaju nova pravila i provode se strože kontrole.
Nova vlada je još u predizbornoj kampanji najavila borbu protiv ilegalne migracije, a sada to želi i provesti. Za razliku od dosadašnje prakse, sada se i tražiocima azila može zabraniti ulazak u zemlju - izuzetak su određene grupe kao što su trudnice i djeca.
Godinama je vrijedilo pravilo: svako ko je stigao u Njemačku, na bilo koji način, i izjavio da želi podnijeti zahtjev za dobivanje azila, mogao je ući u zemlju. To je sada drugačije. Na pitanje novinara DW-a što se konkretno mijenja i šta je poruka nove vlade, Dobrindt odgovara: "Želim poručiti svima onima koji misle da mogu zarađivati na ljudskoj patnji tako što krijumčare ljude u druge zemlje, da ćemo učiniti sve kako bismo zaustavili te kriminalne aktivnosti."
Političar CSU-a zatim gotovo ponosno dodaje: Od kada je nova vlada stupila na dužnost, spriječeno je 739 pokušaja ilegalnog ulaska u zemlju. Sedam dana ranije bilo ih je samo 511, što predstavlja povećanje od 45 posto. To je moguće, kaže Dobrindt, samo zato što je dodatnih 3.000 policajaca raspoređeno na granici. Prije ih je bilo 11.000, sada ih je 14.000.
Krijumčari ljudi, ilegalna migracija - Dobrindt stalno koristi te izraze. Nova oštrina prema migrantima ujedno je i konačni raskid s politikom bivše kancelarke Angele Merkel (CDU). Ona je 2015. i 2016. godine dozvolila dolazak stotina hiljada izbjeglica iz Sirije, Afganistana i mnogih afričkih zemalja.
Iako je novi kancelar Friedrich Merz (CDU) u svom govoru u Bundestagu ranije ove sedmice naglasio da Njemačka ostaje zemlja imigracije, Dobrindt sada u Kiefersfeldenu formuliše stvari pomalo komplikovano, govoreći da će policajci sada u "kombinaciji humanosti i reda" ponovo voditi više računa o redu. U tu svrhu će se koristiti još više dronova, termalnih kamera i helikoptera.
Novi njemački kancelar Friedrich Merz je u predizbornoj kampanji obećao da će već prvog dana na dužnosti uvesti drugačiju migracijsku politiku – vjerovatno i zbog uspjeha desno-populističke stranke Alternativa za Njemačku (AfD) koja je posljednjih godina bilježila uspon sa svojim oštrim protivljenjem svakom obliku migracije.
Ali nova njemačka oštrina nije svuda u Evropi dočekana s odobravanjem. Već na samom početku mandata, tokom posjete poljskom predsjedniku Donaldu Tusku, Merz je čuo da se i istočni susjed želi boriti protiv ilegalne migracije – ali na vanjskim granicama Evropske unije, a ne na njemačko-poljskoj granici. Poljska neće prihvatiti migrante iz Njemačke, rekao je Tusk, obraćajući se direktno Merzu: "AfD je vaš problem, gospodine kancelaru."
Merz je na to ljubazno odgovorio: "Želimo zajedno razvijati evropsku migracijsku i azilantsku politiku i provodit ćemo granične kontrole na način koji će biti prihvatljiv za naše susjede."
A ministar Dobrindt je, po povratku iz Kiefersfeldena, najavio da će nova vlada nastaviti tim svojim putem: Programi dobrovoljnog prijema bit će ukinuti, a osobama s posebnim, takozvanim statusom supsidijarne zaštite, neće biti dozvoljeno dovođenje članova porodice u Njemačku.
