Nije to fotografija koju bi njemački kancelar Friedrich Merz vjerovatno poželio uokviriti i staviti na zid svog ureda: on pored Ulricha Siegmunda, političara krajnje desnice kojeg je jedan njemački magazin nedavno nazvao „najopasnijim čovjekom u zemlji“.
Ipak, takvu fotografiju Merz bi uskoro mogao teško izbjeći.
Na izborima 6. septembra u njemačkoj pokrajini Saksonija-Anhalt Siegmundu se predviđa uvjerljiva pobjeda. Ukoliko njegova stranka Alternativa za Njemačku (AfD) osvoji apsolutnu većinu u pokrajinskom parlamentu, Siegmund bi mogao postati premijer, a AfD bi prvi put od osnivanja 2013. godine probio političku „vatrenu branu“ koja je stranku držala izvan svih saveznih i pokrajinskih vlada, piše Politico.
Bio bi to historijski uspjeh AfD-a i ozbiljan potres za njemački politički sistem.
Problem za Berlin ne bi bio samo u tome što bi AfD prvi put upravljao jednom pokrajinom. Kao premijer Saksonije-Anhalta, Siegmund bi preuzeo i jednogodišnje predsjedavanje konferencijom 16 njemačkih pokrajinskih premijera. Ta funkcija uobičajeno podrazumijeva dolazak u Berlin i zajedničko pojavljivanje s kancelarom pred novinarima.
Za njemački politički sistem to bi bilo potpuno novo iskustvo.
„AfD dovodi u pitanje temeljne odluke koje je Savezna Republika Njemačka donosila od 1949. godine“, rekao je ranije Merz.
Kancelar u tome nije usamljen. Sve druge velike njemačke stranke, kao i veliki dio njemačkih medija, AfD smatraju prijetnjom liberalnom poretku uspostavljenom nakon Drugog svjetskog rata.
Ali ako AfD preuzme vlast u jednoj pokrajini, politički establišment više neće moći jednostavno držati stranku na distanci.
Njemačko federalno uređenje zahtijeva određeni nivo saradnje između savezne vlade i pokrajina, bez obzira na političke razlike.
Politico je razgovarao s predstavnicima savezne i pokrajinskih vlada o tome kako bi Njemačka mogla funkcionirati s pokrajinom kojom upravlja AfD.
Posebno je bilo uočljivo oklijevanje predstavnika kancelarove CDU-a i njene bavarske sestrinske stranke CSU. Visoki stranački funkcioneri i pokrajinski ministri uglavnom su odbijali komentirati situaciju ili su pristajali govoriti samo bez navođenja imena.
Razlog je politički osjetljiv. CDU i CSU tradicionalno su kontrolirali politički prostor desno od centra. AfD im posljednjih godina sve više preuzima dio biračkog tijela.
Predstavnici SPD-a i Zelenih bili su spremniji javno govoriti o mogućim odgovorima.
U razgovorima je dominirala jedna tema: unutrašnja sigurnost, posebno zaštita obavještajnih podataka.
Razlog je odnos AfD-a prema Rusiji i činjenica da stranka zagovara bliže veze s Moskvom.
Jedan od scenarija jeste organiziranje dodatnih, neformalnih sastanaka na kojima ne bi učestvovao predstavnik pokrajine kojom upravlja AfD.
Njemačke pokrajine već imaju sistem međusobne koordinacije kroz različite konferencije ministara. Među najvažnijima je konferencija ministara unutrašnjih poslova, na kojoj se raspravlja o sigurnosti i obavještajnim pitanjima.
Jedna od mogućnosti jeste da se redovni sastanci nastave, ali da se za posebno osjetljiva pitanja organiziraju dodatni sastanci na kojima bi učestvovalo preostalih 15 ministara unutrašnjih poslova, bez predstavnika Saksonije-Anhalta.
Takav pristup već ima određenu osnovu u njemačkoj političkoj praksi. Pokrajinske vlade tradicionalno se, neformalno, grupiraju prema tome da li njima upravljaju socijaldemokratske ili konzervativne stranke.
Christoph Degenhart, profesor emeritus ustavnog prava i bivši sudija Ustavnog suda Saske, smatra da bi takav model bio moguć.
Ali upozorava da ostaje pitanje koliko dugo bi mogao funkcionirati i kako bi na njega reagirali sudovi.
Još ozbiljnija zabrinutost odnosi se na mogući pristup AfD-a povjerljivim sigurnosnim informacijama.
Georg Maier, socijaldemokratski ministar unutrašnjih poslova Tiringije, tvrdi da AfD ima „dobre kanale“ prema Moskvi.
„Ako AfD dobije premijera u Saksoniji-Anhaltu, čepovi šampanjca letjet će u Kremlju“, rekao je Maier za POLITICO.
Njegova najveća briga bila bi pokrajinsko ministarstvo unutrašnjih poslova. Osoba koja vodi to ministarstvo dobija pristup veoma povjerljivim informacijama.
Istovremeno, potpuno isključivanje jedne pokrajine iz njemačkog sistema unutrašnje sigurnosti ne bi bilo moguće, jer bi to moglo ugroziti javnu sigurnost, uključujući borbu protiv terorizma.
Maier zato govori o mogućnosti stvaranja svojevrsnih „kineskih zidova“ unutar zajedničkih informacionih sistema.
Određene informacije mogle bi biti tehnički i institucionalno izdvojene od pokrajinske vlasti pod kontrolom AfD-a.
„Morali bismo držati podalje od AfD-a sve obavještajne podatke koji se odnose na desni ekstremizam i čitavo područje špijunaže“, rekao je Maier.
Predstavnik AfD-a u Saksoniji-Anhaltu Patrick Harr odbacio je optužbe o bliskosti s Rusijom.
„To je potpuna besmislica. Nemamo crveni telefon s Moskvom“, rekao je.
