Njemačka mora znatno ubrzati ekonomske inovacije ukoliko želi zadržati konkurentnost, upozorava Monika Schnitzer, jedna od ključnih savjetnica njemačke vlade.
U razgovoru za nizozemski Nieuwsuur Schnitzer je ocijenila da bi Njemačka, ako ne uspije pokrenuti snažniji val inovacija, „vrlo brzo zaostati“, jer druge zemlje istovremeno ubrzano napreduju.
Njemačka vlada zbog toga priprema veliki paket reformi čiji je cilj potaknuti kompanije na nova ulaganja. Međutim, ostaje pitanje mogu li se velike industrijske grane, koje su decenijama bile oslonac njemačke ekonomije, dovoljno brzo prilagoditi novim okolnostima.
Njemačka ekonomija, najveća u Evropi i jedan od najvažnijih trgovinskih partnera Nizozemske, već godinama bilježi slabe rezultate. Rast je gotovo zaustavljen, dok velike kompanije najavljuju ukidanje velikog broja radnih mjesta. Procjene pokazuju da bi samo u automobilskoj industriji do 2030. godine moglo nestati oko 100.000 radnih mjesta.
Problem nije nov. Njemačka industrija već duže vrijeme trpi posljedice visokih cijena energije, ali stručnjaci upozoravaju i na to da se kompanije nisu dovoljno brzo prilagodile digitalnoj transformaciji.
Posebno se to vidi u automobilskoj industriji. Njemački proizvođači dugo su se oslanjali na motore s unutrašnjim sagorijevanjem, dok je Kina u relativno kratkom periodu napravila veliki iskorak u proizvodnji električnih automobila.
Istovremeno, njemačka administracija i kompanije još uvijek koriste veliki broj papirnih procedura, dok druge zemlje ubrzano digitaliziraju javne usluge.
Roland Boekhout, predsjednik Njemačko-nizozemske privredne komore i predsjednik Upravnog odbora ASN banke, smatra da je upravo digitalizacija jedan od ključnih elemenata za povećanje produktivnosti.
„Digitalne usluge moraju napraviti ogromne korake, jer je s njima povezana povećana produktivnost“, kazao je Boekhout.
Prema njegovim riječima, problem počinje već kod osnovnih administrativnih procedura.
„Zvuči jednostavno, ali zapravo počinje s podnošenjem poreznih prijava online, plaćanjem debitnom karticom, telefonom ili satom“, naveo je.
Njemački poduzetnici, dodao je, suočavaju se s mnogo većim obimom papirologije nego što je to slučaj u Nizozemskoj.
„Ta birokratija ometa razvoj novih stvari. Nove inicijative oduzimaju puno vremena“, rekao je Boekhout.
Vještačka inteligencija mijenja odnos snaga
Monika Schnitzer smatra da njemačko društvo i dalje nedovoljno prepoznaje koristi koje mogu donijeti inovacije. Problem je, prema njenim riječima, i u odnosu prema promjenama.
„Promjena je nešto što ljudi teško doživljavaju. Uvijek vide samo šta gube“, kazala je Schnitzer.
Takav pristup posebno je problematičan za industrije koje su dugo bile temelj njemačkog ekonomskog uspjeha. Dok su se njemačke kompanije oslanjale na postojeće modele poslovanja, druge zemlje počele su mnogo brže razvijati nove tehnologije.
Schnitzer posebno izdvaja razvoj vještačke inteligencije u Sjedinjenim Američkim Državama i sve snažniju konkurenciju Kine.
„Vidimo napredak munjevitom brzinom, posebno u oblasti vještačke inteligencije u Sjedinjenim Državama. Vidimo da je Kina postala glavni konkurent. Mnogi ljudi to nisu imali na umu ni prije deset godina. I to će se nastaviti“, upozorila je.
Prema njenoj ocjeni, tradicionalni njemački poslovni model, zasnovan prvenstveno na izvozu industrijskih proizvoda, više nije dovoljan za očuvanje dosadašnje pozicije.
Njemački automobili i drugi industrijski proizvodi teško se mogu takmičiti s kineskim proizvođačima samo na osnovu cijene. Evropske mjere zaštite domaće industrije od kineske konkurencije, uključujući uvozne tarife, možda su pomogle velikim proizvođačima automobila, ali su istovremeno smanjile pritisak da se ubrzaju inovacije.
Schnitzer smatra da je restrukturiranje njemačke privrede presporo, kao i da nedostaje dovoljno novih kompanija koje bi mogle unijeti svježu energiju u ekonomiju.
Šansa kroz nove kompanije i saradnju
Uprkos problemima, Schnitzer ne smatra da je njemačka industrija izgubila mogućnost za novi razvoj.
Podsjeća da je Njemačka ranije uspijevala privući kupce zahvaljujući visokokvalitetnim i tehnološki naprednim proizvodima, za koje su bili spremni platiti visoku cijenu.
Upravo bi, smatra ona, povratak takvoj vrsti konkurentske prednosti mogao biti jedan od puteva za budućnost njemačke privrede.
Umjesto stalnog nastojanja da se očuva postojeće stanje, fokus bi trebao biti na stvaranju novih proizvoda i tehnologija koji bi ponovo mogli opravdati visoke cijene na svjetskom tržištu.
Boekhout, s druge strane, vidi potencijal u novim kompanijama i mogućoj saradnji Njemačke i Nizozemske.
Prema njegovim podacima, oko 40 posto njemačkih start-up kompanija uspijeva prerasti u kompanije koje nastavljaju snažan rast, dok je taj udio u Nizozemskoj oko 25 posto.
„Potencijal postoji. Ako Holandija i Njemačka udruže snage u digitalizaciji i energetskoj strategiji, zajedno bismo imali koristi“, kazao je Boekhout.
Schnitzer smatra da bi aktuelna kriza mogla predstavljati i priliku za promjene.
„Ne dozvolite da bilo kakva kriza propadne. Kada situacija postane dovoljno teška, obično je lakše jasno staviti do znanja da se nešto mora promijeniti odmah, jer status quo ionako više nije održiv“, kazala je.
Problemi se gomilaju
Dopisnica nizozemskog javnog servisa NOS iz Njemačke Charlotte Waaijers ukazuje da se novi problemi nadovezuju na slabosti koje su prisutne već godinama.
Njemačka proizvodnja relativno je skupa i opterećena velikim brojem administrativnih procedura. Industrijski proizvođači sve teže se nose s kineskom konkurencijom, dok dodatni pritisak predstavljaju američke uvozne tarife.
Situaciju dodatno komplikuju problemi u transportu. Nizak vodostaj Rajne otežava plovidbu i transport robe, dok su zbog rata u Iranu ponovo porasle cijene energije.
Sve to povećava pritisak na njemačku vladajuću koaliciju.
Vladajuće stranke istovremeno ulažu značajna sredstva u infrastrukturu i odbranu te pokušavaju smanjiti birokratske prepreke. Međutim, mnogo je teže provesti duboke strukturne reforme.
Kršćanski demokrati i socijaldemokrati, između ostalog, imaju različite stavove o tržištu rada i sistemu socijalne zaštite. Uz pritisak lošijih rezultata u anketama i strah od gubitka podrške birača, politički prostor za radikalnije reforme dodatno je sužen.
Zbog toga postoji opasnost da reforme budu manje dalekosežne od onoga što bi njemačkoj privredi, prema ocjenama stručnjaka, bilo potrebno.
