Edouard Philippe donedavno je važio za političara koji bi mogao ozbiljno ugroziti Marine Le Pen na predsjedničkim izborima u Francuskoj naredne godine. Međutim, njegova kampanja, zasnovana na predstavljanju sebe kao razumnog i pragmatičnog kandidata, sve više zabrinjava njegove političke saveznike.
Bivši premijer desnog centra obećavao je veliki politički program kojim bi Francusku izvukao iz finansijskih problema, stabilizirao javne finansije i obnovio njen međunarodni utjecaj. Iako je posljednjih sedmica intenzivirao kampanju, njegovi prijedlozi ne izazivaju očekivanu reakciju javnosti.
U razgovorima sa šest članova Philippeovog političkog kruga, uključujući pojedine saradnike iz njegovog izbornog štaba, pojavile su se ozbiljne sumnje u njegovu strategiju i sposobnost da ostvari uspjeh.
„Nevjerovatno je kako ništa ne ostavlja nikakav utjecaj. Ne mogu prestati razmišljati o tome“, izjavio je jedan član izbornog štaba.
Philippe se i dalje nalazi među najbolje pozicioniranim kandidatima političkog centra koji bi se mogli suprotstaviti krajnjoj desnici. Marine Le Pen ima značajnu prednost u anketama, dok Philippeova podrška već godinu stagnira.
Prema istraživanjima javnog mnijenja, Philippe i lider krajnje ljevice Jean-Luc Mélenchon vode tijesnu borbu za drugo mjesto, koje bi omogućilo ulazak u drugi krug predsjedničkih izbora.
Dodatnu neizvjesnost donosi Raphaël Glucksmann, zastupnik u Evropskom parlamentu, koji bi mogao ojačati svoju poziciju nakon uvjerljive pobjede na nedavnim unutarstranačkim izborima političkih snaga lijevog centra.
Philippe se suočava s nekoliko problema istovremeno. Još nije uspio okupiti politički centar oko svoje kandidature, opterećen je naslijeđem gotovo deset godina centrističke vlasti, a birače teško pridobija porukama o ekonomskom pragmatizmu i borbi protiv populizma.
„Philippe je najpošteniji čovjek kojeg poznajem, ali mora okupiti ljude i pronaći projekt koji će ih ujediniti“, izjavio je jedan njegov saveznik.
Istovremeno, Le Pen i Mélenchon privlače znatno više medijske pažnje, često zahvaljujući oštrim političkim sukobima i kontroverznim prijedlozima.
Njih dvoje prošle sedmice sukobili su se zbog protesta u francuskim školama. Le Pen je optužila Mélenchona da podstiče nasilje, dok se krajnja ljevica predstavljala kao zaštitnik mladih od policijskog nasilja.
„Opasnost da ga Le Pen i Mélenchon istisnu iz utrke veoma je velika“, upozorio je jedan od Philippeovih saveznika.
Philippe, koji je 2020. godine napustio položaj premijera u administraciji predsjednika Emmanuela Macrona, godinama priprema kandidaturu za njegovog nasljednika. Ipak, kampanja se ne odvija prema očekivanjima.
Posebno razočaranje izazvala je nedavna najava njegovog prijedloga da se starosna granica za odlazak u penziju pomjeri na 65 godina.
Taj prijedlog trebalo je da bude jedan od ključnih trenutaka kampanje. Umjesto toga, gotovo je prošao nezapaženo.
Philippe je najprije morao odgoditi predstavljanje reforme jer se Macron obratio naciji povodom ruskih prijetnji i naglog rasta cijena goriva. Kada je konačno predstavio plan, pažnju javnosti privukle su optužbe za antisemitizam koje su se odnosile na Jordana Bardellu, lidera Nacionalnog okupljanja.
Philippeovo dvadesetominutno obraćanje o reformi penzionog sistema na YouTubeu zabilježilo je svega 70.000 pregleda. Dan kasnije Mélenchon je održao dvosatni razgovor sa studentima prestižne poslovne škole HEC, koji je pogledalo 550.000 ljudi.
Ipak, glasnogovornik Philippeove kampanje Arnaud Péricard smatra da se izborna borba ne može mjeriti trenutnom medijskom pažnjom.
„Birače ne treba potcjenjivati. Oni mogu razumjeti zašto je našem penzionom sistemu potrebna reforma. Mi nismo obične računovođe. Želimo povratak snažne Francuske koja može predvoditi u energetici i industriji“, poručio je Péricard.
Međutim, kombinacija ekonomskog realizma i evropskih ambicija mnogim Francuzima zvuči kao nastavak politike Emmanuela Macrona.
Nakon gotovo deset godina njegove vlasti, čak i pojedini Philippeovi saradnici priznaju da birači pokazuju sve manje interesa za takve poruke.
„Više nema želje za centrističkim blokom. Pomalo je kao brak nakon deset godina“, slikovito je opisao jedan od njegovih saveznika.
Bruno Jeanbart, istraživač javnog mnijenja iz agencije OpinionWay, smatra da umjereni političari imaju posebno težak zadatak jer su svjesni ekonomskih problema zemlje, ali biračima ne mogu ponuditi naročito privlačna obećanja.
„Morat ćemo duže raditi, prihvatiti veću socijalnu potrošnju i manje pogodnosti. Nema dobrih vijesti“, objasnio je Jeanbart.
Philippeu donekle ide naruku činjenica da ni njegovi neposredni konkurenti iz političkog centra ne ostvaruju značajniji napredak.
Lider konzervativaca Bruno Retailleau ostaje na jednocifrenoj podršci u istraživanjima, dok Gabriel Attal, predsjednik Macronove stranke Renaissance, uprkos intenzivnoj ljetnoj kampanji i dalje zaostaje.
Iako u Philippeovoj stranci Horizons vjeruju da njihov kandidat može izaći kao pobjednik iz nadmetanja unutar političkog centra, priznaju da dugotrajni sukobi među umjerenim političarima štete njegovoj kampanji.
„Nalazimo se u svojevrsnom zastoju i dopuštamo da nas uvuku u dvoboj s Attalom“, požalio se jedan visoki zvaničnik stranke Horizons.
Kada su Philippe i Attal prošlog mjeseca istovremeno predstavili prijedloge reforme obrazovanja, politička rasprava pretvorila se u međusobno nadmetanje.
„Ljudi nisu primijetili naše prijedloge. Vidjeli su samo prepucavanje s Gabrielom Attalom“, dodao je isti zvaničnik.
Philippeov izborni štab u narednim sedmicama namjerava pokušati pridobiti zastupnike i lokalne političare koji trenutno podržavaju Attala, nadajući se da bi ga slabljenje podrške moglo natjerati da odustane od predsjedničke kandidature.
Ipak, jedan senator iz političkog centra upozorava da ni eventualno Attalovo povlačenje ne bi nužno donijelo Philippeu očekivani zamah.
„Nigdje nema stvarnog pokreta. A Francuzi nas zapravo i ne slušaju“, izjavio je senator.
