Evropske vlade oštro su kritikovale plan predsjednika SAD Donalda Trumpa da uveze stotine hiljada tona ruskog dizela, poručujući da će nastaviti izolirati Moskvu i podržavati Ukrajinu pred još jednu tešku ratnu zimu.
Trump je tokom vikenda najavio da će SAD uvesti 300.000 tona ruskog dizela. Najava dolazi nekoliko sedmica prije izbora za Kongres SAD, na kojima republikanci, prema anketama, loše stoje, a cijene energenata i troškovi života trebali bi biti među ključnim pitanjima za birače.
Njegova objava, koja je sadržavala i tvrdnju da su Rusija i Ukrajina dogovorile „energetsko primirje“, te poziv predsjedniku Ukrajine Volodimiru Zelenskom da odstupi, dočekana je sa skepticizmom i podsmijehom u evropskim prijestolnicama i institucijama EU.
„Ovaj dogovor ne pomaže ni cijenama naftnih derivata ni jedinstvu transatlantske zajednice“, izjavio je ministar vanjskih poslova Litvanije Kęstutis Budrys u ponedjeljak ujutro, dolazeći na sastanak ministara vanjskih poslova EU.
Dodao je da to „nije evropski način“.
Ministrica vanjskih poslova Irske Helen McEntee ocijenila je Trumpovu najavu dogovora s Moskvom „zabrinjavajućom“. Državni ministar Njemačke za Evropu Gunther Krichbaum upozorio je da svaki dolar potrošen na ruske energente finansira kupovinu oružja koje se koristi protiv Kijeva.
Visoka predstavnica EU za vanjsku politiku Kaja Kallas podsjetila je Vašington na odgovornost Moskve.
„Rusija je započela ovaj rat. To ne smijemo zaboraviti“, rekla je.
Zelenski je u ponedjeljak izrazio sumnju da se iza američkog energetskog dogovora s Moskvom kriju drugi motivi, ističući da najavljene količine ruskog goriva neće bitno promijeniti globalno snabdijevanje.
Na Varšavskom sigurnosnom forumu rekao je da su predložene isporuke ruskog dizela beznačajne u odnosu na svjetsku mjesečnu potrošnju od približno 120 miliona tona.
„Ne mislim da će to imati opipljiv učinak. Vjerujem da iza ove odluke stoje drugačiji razlozi“, izjavio je Zelenski.
Predložio je da Vašington razmotri dogovor s Ukrajinom.
„Zašto onda Amerika ne sklopi dogovor o dizelu s Ukrajinom? Hajde da predložimo dogovor o dizelu s Ukrajinom“, rekao je.
Predsjednik Ukrajine otkrio je i da Kijev nije bio unaprijed obaviješten o Trumpovoj tvrdnji da je osigurao energetsko primirje.
„Ne, nismo znali za to. I mi smo to saznali iz medija“, kazao je Zelenski.
Ministri vanjskih poslova EU, dolazeći na sastanak, insistirali su da je povećavanje pritiska na Moskvu jedini put ka miru.
„Naš stav se očigledno nije promijenio: pritisak na Rusiju, sankcije, podrška Ukrajini i izolacija Rusije put su ka miru“, poručila je ministrica vanjskih poslova Latvije Baiba Braže.
Državni ministar u Ministarstvu vanjskih poslova Ujedinjenog Kraljevstva Stephen Doughty rekao je da London ne planira slijediti primjer SAD i kupovati ruske energente. Najavio je dodatno pojačavanje ekonomskog pritiska na Moskvu.
„Pritisak, pritisak, pritisak na Rusiju“, ponovio je Budrys.
Trumpova tvrdnja o dogovorenom „energetskom primirju“ izazvala je tokom vikenda zbunjenost u Kijevu i među ukrajinskim saveznicima. Zelenski je rekao da su i primirje i njegovi uslovi za njega bili novost, ali da je spreman podržati obustavu napada ako je bude poštovala i Moskva.
Samo nekoliko sati nakon Trumpove objave ruske bombe pogodile su ukrajinske elektrane, izazivajući nestanke struje na velikom području.
Ukrajina se priprema za petu zimu od početka ruske invazije punog obima u februaru 2022. godine. Premijer Poljske Donald Tusk prošlog mjeseca upozorio je da bi ova zima mogla biti „tragično kritična“ zbog gotovo neprekidnih ruskih udara na infrastrukturu.
Tusk je na otvaranju Varšavskog sigurnosnog foruma u ponedjeljak osudio pokušaje izjednačavanja odgovornosti za rat.
Kritikovao je „svakoga ko pokušava izjednačavati odgovornost, ko sugerira da je Ukrajina odgovorna za rat“, upozoravajući da takve poruke predstavljaju „vrijedan poklon agresoru, Putinu“.
Kallas je naglasila da eventualno primirje ne smije obuhvatati samo rafinerije.
„Ukrajina ima jednu, a Rusija mnogo“, rekla je, upozoravajući da bi takvo ograničenje „definitivno bilo u korist Rusa“.
Pozvala je Vašington da se pridruži Briselu i Londonu u uvođenju oštrih sankcija Moskvi.
„Naravno, SAD su naš najveći saveznik, ali naša poruka je jasna: ako želimo okončati ovaj rat, jedini način da to učinimo jeste da pojačamo pritisak na Rusiju“, poručila je Kallas.
Finansijske potrebe Ukrajine trebale bi biti razmatrane na sastanku evropskih šefova država i vlada u četvrtak u Briselu. Međunarodni monetarni fond procjenjuje da će Kijevu naredne godine nedostajati između 30 i 35 milijardi dolara za finansiranje.
Predsjednica Evropske komisije Ursula von der Leyen razgovarala je u nedjelju telefonom sa Zelenskim, nakon čega je upozorila da rat ulazi u „novu, sumorniju fazu“.
„Ukrajina će biti u središtu pažnje na ovosedmičnom sastanku Evropskog vijeća“, navela je u saopćenju.
