Svečanost uručenja menšure novoizabranom reisul-ulemi Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini, prof. dr. Nedžadu-ef. Grabusu, bit će održana u nedjelju, 15. novembra, u Gazi Husrev-begovoj džamiji u Sarajevu.
Uručenjem menšure i polaganjem zakletve Grabus će zvanično preuzeti dužnost poglavara Islamske zajednice, naslijedivši Huseina-ef. Kavazovića, kojem je istekao drugi sedmogodišnji mandat.
Menšuru će mu uručiti predsjednik Sabora Islamske zajednice Edhem Bičakčić, a svečanosti će prisustvovati predstavnici državnih institucija BiH, diplomatskog kora, međunarodnih islamskih institucija, vjerski velikodostojnici, članovi izbornog tijela i brojne javne ličnosti.
Direktan televizijski prijenos iz Gazi Husrev-begove džamije počet će u 11.50 sati na BHRT-u i BIR televiziji. Svečanost će komentarisati prof. dr. Zehra Alispahić i mr. Hasan Hasić, dok će gost prijenosa biti mr. Meho Šljivo.
Nakon vjerske ceremonije, u poslijepodnevnim satima planiran je prijem za predstavnike drugih vjerskih zajednica, diplomatskog kora i javnog života Bosne i Hercegovine.
Grabus je za reisul-ulemu izabran 10. oktobra ove godine, dok je obavljao dužnost sarajevskog muftije. Njegov mandat trajat će do 2033. godine. Prema Ustavu Islamske zajednice, reisul-ulema bira se na sedam godina, uz mogućnost jednog reizbora.
Menšura predstavlja zvaničnu potvrdu izbora i vjerskog ovlaštenja reisul-uleme. Njome se potvrđuje njegov legitimitet kao najvišeg vjerskog autoriteta Islamske zajednice, uključujući pravo da ovlašćuje druge vjerske službenike za obavljanje njihovih dužnosti.
Reisul-ulema predstavlja i zastupa Islamsku zajednicu, predsjedava Rijasetom i Vijećem muftija, nadzire vjerski život, donosi fetve i brine o zaštiti vjerskih prava i sloboda muslimana.
Tradicija dodjele menšure u Bosni i Hercegovini povezana je s osmanskim naslijeđem. Sam naziv potječe od arapske riječi koja označava potvrdu, ukaz ili dokument o imenovanju. U osmanskom periodu menšure su izdavane prilikom imenovanja različitih vjerskih i državnih dužnosnika, uključujući muftije.
Nakon prestanka osmanske uprave u Bosni i Hercegovini, menšuru reisul-ulemi izdavao je šejhul-islam u Istanbulu. Takav postupak bio je predviđen i Autonomnim statutom Islamske zajednice iz 1909. godine.
Ukidanjem hilafeta i Mešihata u Turskoj 1924. godine otvoreno je pitanje nadležnosti za izdavanje menšure. Ustavom Islamske vjerske zajednice iz 1930. godine ta je nadležnost prenesena na posebno tijelo muslimanskih uglednika.
Prema važećem Pravilniku o izboru reisul-uleme, menšura se sastavlja na bosanskom i arapskom jeziku. U slučaju reizbora reisul-uleme organizuje se svečanost proglašenja novog mandata, ali bez uručenja nove menšure.
Zanimljivo je da je Nedžad-ef. Grabus 15. novembra 2012. godine, kao tadašnji ljubljanski muftija, bio član Odbora za dodjelu menšure Huseinu-ef. Kavazoviću. Tačno 14 godina kasnije, na istom mjestu, menšura će biti uručena njemu.
Nedžad Grabus rođen je 1968. godine. Gazi Husrev-begovu medresu završio je 1987., a diplomirao je 1994. godine na Fakultetu islamskih nauka u Sarajevu, gdje je magistrirao 2001. i doktorirao 2008. godine. Pohađao je i postdiplomski studij filozofije na Filozofskom fakultetu u Sarajevu.
Profesionalnu karijeru gradio je u Vjersko-prosvjetnoj službi Rijaseta i na Fakultetu islamskih nauka u Sarajevu, gdje je 2021. godine izabran u zvanje redovnog profesora. Predavao je i na Teološkom fakultetu Univerziteta u Ljubljani te kao gostujući predavač na Pravnom fakultetu Univerziteta u Beču.
Od 2006. do 2021. godine bio je ljubljanski muftija i predsjednik Mešihata Islamske zajednice u Sloveniji. Tokom tog perioda predvodio je projekt izgradnje Muslimanskog kulturnog centra u Ljubljani, uključujući džamiju koja je počela s radom 7. februara 2020. godine.
Za doprinos međureligijskom i međukulturnom dijalogu u Sloveniji tadašnji predsjednik Borut Pahor odlikovao ga je Srebrnim redom za zasluge.
Na dužnost sarajevskog muftije stupio je 15. septembra 2021. godine, a obavljao ju je do izbora za reisul-ulemu.
Grabus je autor više knjiga, naučnih radova i prijevoda iz oblasti islamskih nauka, religije i međureligijskog dijaloga. Učestvovao je na brojnim međunarodnim naučnim skupovima, a govori arapski, engleski i slovenski jezik.
