Najava zaokreta: EU odobrava kandidatski status BiH?

politicki.ba

U toku su intenzivne konsultacije u okviru šire rasprave o tome šta raditi sa zapadnim Balkanom dok na jugu i jugoistoku Evrope jača ekstremna desnica.

Bosna i Hercegovina mogla bi u drugoj polovini ovog mjeseca dobiti kandidatski status. 

Kako saznaje Politicki.ba, Evropska komisija trebala bi 17. oktobra prezentirati godišnji Izvještaj o napretku država zapadnog Balkana na putu prema Evropskoj uniji. 

I sada se zna da je slika cijelog regiona više nego sumorna. 

Kako proces pristupanja šest država zapadnog Balkana traje, on je sve sporiji i sve kontraverzniji. 

Umeđuvremenu, ruska agresija na Ukrajinu sve opasnije bukti. 

U Briselu su, stoga, svjesni da dosadašnji metod ne vodi nikuda. 

Ipak, birokratija se ne da!

Unutar Evropske komisije, posebno u direktoratima, tvrdoglavo insistiraju na ispunjavanju preduslova. Kao da se ništa ne dešava. 

S druge strane, Diplomatski servis EU (EEAS) upozorava na drastično promijenjene okolnosti i činjenicu da je dosadašnja politika Unije birokratskog "štihiranja polja" proizvela samo kontraefekte. Ojačali su akteri izvan EU, Unija se vidi kao smijurija, neiskrena, nesposobna... Euroskepticizam je u stabilnom jačanju i na zapadnom Balkanu...

EEAS stoga zagovara drugačiji pristup. 

Predlažu da se Bosni i Hercegovini dodijeli kandidatski status ne "na lijepe oči", već i zato što su svjesni da do sada EU nije bila nimalo poštena prema našoj zemlji. 

Adnan Ćerimagić, viši analitičar Inicijative za evropsku stabilnost (ESI) u ranijem intervjuu za Politicki ba dao je ovu ocjenu: 

"Ako mene pitate, BiH je trebala dobiti kandidatski status u decembru 2010. godine, zajedno sa Crnom Gorom. Međutim, tadašnje Predsjedništvo BiH, za razliku od svih naših susjeda, nije imalo hrabrosti da odustane od slijepog slušanja EU zvaničnika i, uz Kosovo, jedini tada nismo predali zahtjev. 

EU je to shvatila kao slabost i od tada je u BiH provodila politiku uslovljavanja koju nije imala nijedna druga zemlja, uključujući Ukrajinu i Moldaviju. 

Za razliku od svih zemalja regiona, Ukrajine, Moldavije i Gruzije, naša zemlja je od EU dobila 17 uslova kako bi predala zahtjev za članstvo, i EU članice isti proslijedile Evropskoj komisiji na obradu. 

Od toga je 12 ispunjeno. Ali, s obzirom da je ispunjavanje 12 od 17 uslova trajalo skoro sedam godina, i da se među pet neispunjenih nalaze uslovi kao što su Sejdić-Finci presuda, rezultat je opravdana isfrustriranost svih koji su na bilo kakav način učestvovali u procesu".


On priželjkuje kandidatski status do kraja ove godine za BiH, ali je ipak skeptičan. 

Politicki.ba saznaje da grupacija država predvođenih Slovenijom i Austrijom sve snažnije zagovara odobravanje takvog statusa za Bosnu i Hercegovinu. 

Premijer Robert Golob uspio je omekšati stav Francuske. Predsjednik te države Emmanuel Macron načelno više nije protiv. 

I kancelar Njemačke Olaf Scholz smatra da su iskoraci na Balkanu neophodni. 

Sagovornici našeg portala navode da to znači i "zeleno svjetlo" za BiH, kao i bezvizni režim EU s Kosovom i prijem te države u Vijeće Evrope. 

Kandidatski status za BiH podržavaju i Poljska, Češka i Slovačka. A tu je i Mađarska, što bi možda moglo i donekle otežati "cijelu operaciju". 

Holandija, s druge strane, izričito se protivi bilo kakvim popuštanjima bilo kome. 

Zvanični Hag insistira na poštivanju Kopenhagenških kriterija za ulazak u EU. 

EEAS, stoga, nastoji omekšati stav te države. 


Iznad svega, Josep Borrell, visoki predstavnik EU za zajedničku vanjsku i sigurnosnu politiku, argumentira da Unija pod hitno mora postati jaki igrač na globlnoj geopolitičkoj karti. Jedan od načina da se u tome uspije je i da se stabilizira stanje na Balkanu i institucije EU u našem regionu počnu djelovati na drugačiji, efikansiji način. 

Odugovlačenje, čemu je posebno Evropsko vijeće, tijelo koje okuplja lidere 27 država članica, sklono, moglo bi se obiti o glavu evropskim liderima. 

Stoje argumenti da je sve manje razloga za zadovoljstvo u Briselu stanjem ne samo na Balkanu, već i cijelom jugu Evrope. 

Italija je dobila novu vladu koja se u zapadnim medijima najčešće ocjenjuje kao "neofašistička". 

Dritan Abazović kao premijer Crne Gore obmanuo je Brisel i zadao vrlo težak udarac kretanju te države prema Uniji. 

U Srbiji je stanje sve gore i gore. 

Makedonija i Albanija imaju sve razloge ne raditi ništa više na svom kretanju prema EU, mada se ni Tirana, a pogotovo Skoplje tako ne ponašaju. Naprotiv! 

Isto važi i za Kosovo. 

A u Bugarskoj je pala vlada i stanovništvo te zemlje sprema se za nove, četvrte po redu izbore u zadnje dvije godine. Neofašističke stranke imaju već 20 posto podrške potencijalnih birača. 


EEAS, Slovenija, Austrija... upozoravaju da dosadašnja evropska politika daje sve gore rezultate i da je zaokret neophodan. I zahtijevaju i kandidatski status za BiH. 

Stoga, moguće je da Evropska komisija sa izvještajem o nenapretku zapadnog Balkana da i preporuku za kandidatski status za BiH. 

Evropsko vijeće bi o tome moglo raspravljati već 21. oktobra tokom redovnog samita u Briselu. Prema trenutno vidljivom dnevnom redu, predsjednici i premijer 27 država članica EU raspravljat će o Ukrajini, energetici, ekonomskim i pitanjima vanjskih odnosa. Pod tu, 5. tačku, mogu se "ugurati" zapadnobalkanske države. 


Komentari

Ovaj članak nije moguće komentarisati.