Vojin Mijatović poručio DF-u i SBiH-u: Vaš tata i šef je Bakir Izetbegović, on odlučuje o vašoj sudbini ne mi
Početna/Vijesti/BiH
BiH

Mreža je razotkrivena: Vučić, Dodik i Elek u središtu nove afere povezane s „Alta bankom“

Redakcija Mostar

O vezama između bankarskih, političkih i poslovnih struktura iz Srbije, Rs-a i Crne Gore, kao i o ulozi pojedinaca povezanih s Olimpijskim centrom Jahorina, na svom blogu piše Nebojša Vukanović.

„Alta banka“, koju nazivaju Vučićevom bankom, odobrila je Olimpijskom centru Jahorina kredit od 4,6 miliona eura. Dok su se dugovi ovog javnog preduzeća gomilali, njegov tadašnji direktor Dejan Ljevnaić gradio je privatno imanje i luksuzni hotel u Boki. Poslovne veze banke iz Srbije vodile su i do projekta Luštica Bay, u kojem je Ljevnaić obavljao rukovodeću funkciju.

O vezama između bankarskih, političkih i poslovnih struktura iz Srbije, Rs-a i Crne Gore, kao i o ulozi pojedinaca povezanih s Olimpijskim centrom Jahorina, na svom blogu piše Nebojša Vukanović.

Prema njegovim navodima, u središtu priče nalaze se Aleksandar Vučić, Milorad Dodik, Nedeljko Elek i bivši direktor Olimpijskog centra Dejan Ljevnaić, čije se poslovne aktivnosti dovode u vezu s kreditnim aranžmanima „Alta banke“.

Posebnu pažnju Vukanović skreće na odnos Tužilaštva BiH prema ovim informacijama. Dok mediji istražuju finansijske veze i kreditne aranžmane uhapšenog vlasnika banke Davora Macure, iz Tužilaštva BiH Žurnalu je odgovoreno da ne postoji evidentirana prijava ili predmet koji se odnosi na „Alta banku“ iz Beograda.

„U upisniku Tužilaštva BiH nije evidentirana prijava ili predmet koji se odnose na Alta banku iz Beograda“, navedeno je u odgovoru.

Vukanović postavlja pitanje zbog čega Tužilaštvo BiH ne reaguje po službenoj dužnosti, posebno imajući u vidu navode o vezama između rukovodstva SNSD-a, poslovnih struktura iz Srbije i finansijskih aranžmana na Jahorini.

Kreditiranje Luštice Bay i poslovne veze s Crnom Gorom

Istraživanja medija u Srbiji i Crnoj Gori, kako navodi Vukanović, otvorila su i pitanje poslovnih veza „Alta banke“ s projektima i kompanijama u Crnoj Gori.

Nedjeljnik Vreme objavio je da je „Alta banka“ tokom 2022. godine odobrila kredit od 8,3 miliona eura kompaniji „Luštica Development“ za finansiranje projekta „Luštica Bay“. Kao osiguranje kredita uspostavljena je hipoteka na luksuznom hotelu „The Chedi“, uz saglasnost tadašnje Vlade Dritana Abazovića.

Iste godine banka je kreditirala i beogradsku bolnicu „BioCell“ s 2,5 miliona eura. Ta zdravstvena ustanova povezuje se s Džihanom Abazovićem, bratom tadašnjeg crnogorskog premijera, te Milicom Đurđić, partnerkom bivše premijerke Srbije Ane Brnabić.

Bolnica je naredne godine završila u stečaju, a zdravstvena djelatnost nastavljena je pod nazivom Opšta bolnica Avala, uz, kako navodi Vreme, indirektni patronat „Alta banke“.

U ovoj poslovnoj priči pojavljuje se i Dejan Ljevnaić, nekadašnji direktor Olimpijskog centra Jahorina, koji je u augustu 2026. godine smijenjen s pozicije direktora za strateške projekte kompanije „Luštica Bay“.

Ljevnaić je, osim rukovodećih funkcija u turističkom sektoru, poznat i kao počasni konzul Srbije na Palama te zagovornik koncepta „srpskog sveta“. Prema pisanju medija, Agencija za nacionalnu bezbjednost Crne Gore nije mu odobrila produženje boravka u toj zemlji.

Njegova smjena dovođena je u vezu s pokušajem realizacije novog kreditnog aranžmana s „Alta bankom“, vrijednog 15 miliona eura. Kao garancija za kredit trebalo je biti založeno pravo korištenja marine i obalnog šetališta u turističkom kompleksu Luštica Bay.

„Drugim riječima, u slučaju da ‘Luštica Bay’ ne vrati pomenuti kredit, Alta banka bi postala vlasnik jednog od najprimamljivijih dijelova teritorije koju pokriva ovaj ambiciozan projekat“, pojašnjava Vreme.

Iako je Vlada Milojka Spajića prvobitno dala saglasnost za uspostavljanje založnog prava, naknadno je tu odluku povukla, bez detaljnijeg obrazloženja.

Vukanović ukazuje i na šire poslovne aktivnosti „Alta Pay Group“, u čijem sastavu je djelovala i banka. Kompanija je 2024. godine pokrenula proces preuzimanja četiri Addiko banke u regionu, uključujući i onu u Podgorici.

Događaji su dobili novu dimenziju u oktobru 2026. godine, kada je Davoru Macuri zabranjen ulazak u Crnu Goru zbog razloga povezanih s unutrašnjom bezbjednošću. Nakon njegovog hapšenja u Beogradu, crnogorski premijer Milojko Spajić govorio je o pokušajima ugrožavanja stabilnosti države i njenog evropskog puta putem neformalnih centara moći iz drugih zemalja.

U međuvremenu, Pokret Evropa zatražio je kontrolno saslušanje o mogućem stranom utjecaju na crnogorski medijski i politički prostor, posebno kroz finansijske i poslovne veze televizija s nacionalnom pokrivenošću s kompanijama „M:tel“, „Alta banka“ i „Alta Pay Group“.

Centralna banka Crne Gore oduzela je „Alta Pay Group“ dozvolu za pružanje platnih usluga, uz obrazloženje da kompanija više ne ispunjava zakonske uslove.

Od Jahorine do Crnogorskog primorja: Ljevnaićeva poslovna putanja

Vukanović podsjeća da je Ljevnaić 4. avgusta 2025. godine završio mandat na čelu Olimpijskog centra Jahorina, ali da njegov odlazak nije značio i kraj njegovog utjecaja u poslovnim i političkim krugovima.

U tekstu se otvaraju brojna pitanja o poslovanju Olimpijskog centra tokom njegovog mandata, uključujući dugovanja koja su premašila 200 miliona KM, finansijske blokade i probleme s isplatom plata zaposlenima.

Posebno se problematizira činjenica da, uprkos brojnim aferama i finansijskim poteškoćama javnog preduzeća, Ljevnaić nije snosio odgovornost za stanje koje je ostavio iza sebe.

Vukanović navodi i da su se tokom njegovog rukovođenja Olimpijskim centrom na Jahorini pojavljivala pitanja o izgradnji privatnog objekta u selu Nikolići, kao i o porijeklu novca uloženog u njegovu imovinu.

Nakon odlaska s Jahorine, Ljevnaić je preuzeo funkciju direktora za strateške projekte u kompaniji „Luštica Bay“. Njegovo imenovanje u Crnoj Gori izazvalo je brojne reakcije, a dio tamošnje javnosti tumačio ga je kao nastavak širenja političkog i ekonomskog utjecaja Srbije kroz turistički sektor.

Portal Aktuelno tada je upozoravao da Ljevnaić nema značajno iskustvo u ljetnom turizmu, upravljanju obalnim destinacijama i luksuznim turističkim kompleksima.

Njegov dolazak u Lušticu dogodio se približno godinu nakon pokušaja kompanija povezanih s vlastima u Rs-u da uđu u crnogorski energetski sektor. Riječ je o saradnji Elektroprivrede Crne Gore, „Solar gradnje“ i kompanije „Kaldera“ iz Laktaša, koju je ranije kupio „Prointer“, firma koja se dovodi u vezu s Igorom Dodikom, sinom Milorada Dodika.

Kredit od 4,6 miliona eura i luksuzni hotel u Boki

Jedan od najvažnijih dijelova priče odnosi se na kredit koji je Olimpijski centar Jahorina u novembru 2023. godine dobio od „Alta banke“.

Riječ je o iznosu od 4,6 miliona eura, uz kamatnu stopu od čak 10,75 posto. Kredit je, prema dostupnim informacijama, bio namijenjen kapitalnim investicijama, a rok za njegovu otplatu iznosio je šest mjeseci. Za obaveze je garantovala Vlada Rs-a.

U istom periodu, prema istraživanju Žurnala, u selu Nikolići na Jahorini gradio se veliki privatni objekt čiji je vlasnik bio upravo Ljevnaić.

Dok su se finansijske obaveze Olimpijskog centra povećavale, Ljevnaić je nastavio poslovne aktivnosti u Crnoj Gori, gdje je u julu prethodne godine otvorio luksuzni hotel „Santa Boka“ u Boki.

Vukanović podsjeća i na dodatno zaduženje Olimpijskog centra. Samo 43 dana prije otvaranja hotela, tadašnji premijer Rs-a Radovan Višković dao je saglasnost za novu garanciju za kreditno zaduženje od 2,6 miliona KM.

Novac je bio potreban kako bi se deblokirao račun Olimpijskog centra, a razlog finansijskih problema bio je, između ostalog, neizmireni dug po osnovu kredita kod „Sparkasse banke“.

Nedeljko Elek, porodične firme i veze s vrhom vlasti

Uz Ljevnaića, važnu ulogu u poslovanju Olimpijskog centra Jahorina imao je i Nedeljko Elek, predsjednik Nadzornog odbora ovog javnog preduzeća.

Vukanović u svom tekstu problematizira i Elekove poslovne aktivnosti, navodeći da je iz budžeta Olimpijskog centra svojevremeno osigurano nekoliko stotina hiljada maraka za porodičnu kompaniju „Nedomex logistika“.

Elek je, prema navodima iz teksta, javno govorio o bliskim vezama s obavještajnom službom Srbije, kao i o diplomatskom statusu u BiH, koji je stekao imenovanjem za počasnog konzula Bjelorusije.

Vukanović podsjeća i na incident tokom studentskih protesta u Beogradu, kada je Elek, prema navodima koji se spominju u tekstu, automobilom krenuo prema demonstrantima.

Odnosi Eleka s porodicom Dodik, kako se navodi, povremeno su bili obilježeni javnim sukobima, dok su se na Jahorini prepričavali i incidenti u kojima su učestvovali pojedinci iz njihovih poslovnih i političkih krugova.

Uprkos povremenim nesuglasicama, Vukanović smatra da se tragovi ovih poslovnih i političkih veza ponovo vraćaju do Aleksandra Vučića, nekadašnjeg predsjednika Srbije, i struktura bliskih njegovoj Srpskoj naprednoj stranci.

Cijela priča, prema navodima iznesenim na Vukanovićevom blogu i istraživanjima medija, otvara pitanja o načinu finansiranja javnih preduzeća, političkim vezama, poslovnim aranžmanima i odgovornosti pojedinaca koji su upravljali milionskim sredstvima.

Dok se dugovi Olimpijskog centra Jahorina gomilaju, a pojedini akteri nastavljaju poslovne aktivnosti u regionu, ostaje otvoreno pitanje hoće li nadležne institucije u BiH ispitati ove navode i utvrditi postoji li odgovornost za eventualne nezakonitosti.

Komentari

Ovaj članak nije moguće komentarisati.