Vojin Mijatović poručio DF-u i SBiH-u: Vaš tata i šef je Bakir Izetbegović, on odlučuje o vašoj sudbini ne mi
Početna/Vijesti/Evropa
Evropa

Moguća historijska reforma rada u Njemačkoj: Merz želi da se radi duže od 8 sati, možda i 12

Redakcija Mostar

Tri sedmice poslije nacrt zakona još nije stigao do vlade, a koalicija CDU/CSU i SPD-a ne može se dogovoriti kako bi trebao izgledati radni dan duži od osam sati.

Njemački kancelar Friedrich Merz zalaže se da zakon dozvoli radni dan duži od osam sati, a kao primjer navodi firme u kojima se radi po 12 sati, tri dana sedmično. Reforma je ipak zapela jer se vladajuća koalicija ne može dogovoriti.

Merz je na Danu njemačkih poslodavaca u Berlinu 13. oktobra reformu zakona o radnom vremenu nazvao zakašnjelom.

Kako prenose njemački mediji, rekao je da rad duži od osam sati "nije eksploatacija". Ispričao je i da je posjetio pogon u kojem radnici rade po 12 sati u smjeni, tri dana sedmično, te da su mu rekli kako tako imaju više slobodnog vremena u komadu.

Tri sedmice poslije nacrt zakona još nije stigao do vlade, a koalicija CDU/CSU i SPD-a ne može se dogovoriti kako bi trebao izgledati radni dan duži od osam sati.

Stranke su se koalicijskim sporazumom obavezale da uvedu mogućnost sedmičnog umjesto dnevnog ograničenja radnog vremena. Sadašnji zakon, na snazi od 1918. godine, dozvoljava osam sati rada dnevno, a najviše deset ako se u periodu od šest mjeseci u prosjeku zadrži osam. Između dva radna dana obavezan je odmor od 11 sati.

Kad bi se dnevno ograničenje ukinulo, rad bi ograničavali samo obavezni odmor od 11 sati i pauza od 45 minuta. Prema analizi Zaklade Hans Böckler, to bi omogućilo radni dan do 12 sati i 15 minuta.

Ministarstvo rada je u junu izradilo nacrt koji osmosatni radni dan zadržava kao pravilo. Sedmični maksimum bio bi moguć samo ako ga poslodavci i sindikati dogovore kolektivnim ugovorom i ako se posebnim pravilima osigura da zdravlje radnika nije ugroženo, uz najviše 48 sati sedmično u godišnjem prosjeku, objavila je tada agencija dpa. Nacrt uvodi i obaveznu elektronsku evidenciju radnog vremena.

Poslodavci su nacrt odbacili. Predsjednik njihovog saveza BDA Rainer Dulger rekao je da je "prepun nepovjerenja prema poslodavcima i njihovim zaposlenicima". Glavna zamjerka je da kolektivni ugovori u Njemačkoj obuhvataju tek oko polovine zaposlenih, pa druga polovina od reforme ne bi imala ništa.

Sindikati odbijaju bilo kakvu promjenu. Predsjednica Saveza njemačkih sindikata (DGB) Yasmin Fahimi tvrdi da poslodavcima nije stalo do usklađivanja porodice i posla, nego do veće kontrole nad radnim vremenom.

Fondacija Hans Böckler upozorava da je nakon 12 sati rada rizik od nesreće na poslu ili na putu kući dvostruko veći nego nakon osam sati. U anketi njenog instituta WSI gotovo tri četvrtine ispitanika strahuje od negativnih posljedica rada dužeg od deset sati.

Bärbel Bas, čije je ministarstvo izradilo nacrt, podnijela je ostavku 12. oktobra, a novi ministar rada Alexander Schweitzer imenovan je dan poslije. Još se nije izjasnio hoće li zadržati ograničenje na kolektivne ugovore. Ranije je istakao da je Njemačka samo 2023. godine imala 1,3 milijarde prekovremenih sati.

Prioritet novog ministra je penzijska reforma, pa se dogovor o radnom vremenu zasad ne nazire. Do tada vrijedi postojeći zakon.

Komentari

Ovaj članak nije moguće komentarisati.