Rusija prijeti Austriji bolnom odmazdom zbog protjerivanja diplomata: Moskva najavljuje odgovor Beču

Rusija je zaprijetila Austriji odmazdom nakon što su austrijske vlasti krajem oktobra protjerale četvoricu ruskih diplomata zbog aktivnosti koje su ocijenjene nespojivim s njihovim diplomatskim statusom. Moskva najavljuje proporcionalne, ali „neizbježno bolne“ protumjere.

Zamjenik ruskog ministra vanjskih poslova Dmitrij Ljubinski izjavio je da će odgovor Rusije biti proporcionalan austrijskim postupcima, ali da će njegove posljedice biti bolne za Beč. Njegovu izjavu prenijela je ruska državna novinska agencija TASS, a u nedjelju je o tome izvijestila i Austrijska novinska agencija APA.

Austrija je 23. oktobra naredila četvorici ruskih diplomata da napuste zemlju, proglasivši ih nepoželjnim osobama na osnovu člana 9. Bečke konvencije o diplomatskim odnosima.

Među protjeranima su trojica diplomata iz ruske ambasade u Beču i jedan član ruske delegacije za vojnu sigurnost i kontrolu naoružanja pri Organizaciji za evropsku sigurnost i saradnju (OSCE).

Austrijsko ministarstvo vanjskih poslova tada je saopćilo da su diplomate obavljale aktivnosti koje nisu bile u skladu s njihovim diplomatskim statusom. Odluka o protjerivanju donesena je na osnovu informacija austrijskih sigurnosnih službi, o čemu je prvi izvijestio austrijski magazin Profil.

Iako austrijske vlasti nisu javno iznijele pojedinosti o aktivnostima protjeranih diplomata, formulacija o djelovanju nespojivom s diplomatskim statusom u međunarodnoj diplomatskoj praksi često se koristi u slučajevima sumnje na špijunažu.

Ruska ambasada u Austriji oštro je reagirala na odluku Beča, optuživši austrijske vlasti da „bezobzirno slijede antirusku politiku kolektivnog Zapada“. Takva ocjena objavljena je na društvenim mrežama neposredno nakon protjerivanja diplomata.

Austrijsko ministarstvo vanjskih poslova u nedjelju je, međutim, saopćilo da, osim izjave zamjenika ruskog ministra vanjskih poslova, još nije zaprimilo službenu reakciju Moskve.

Oktobarsko protjerivanje nije prvi takav slučaj ove godine. Austrija je u maju naredila odlazak još trojici zaposlenika ruske ambasade, koji su, prema tadašnjim medijskim izvještajima, bili osumnjičeni za učestvovanje u satelitskoj špijunaži.

Radilo se o trojici tehničkih zaposlenika za koje se sumnjalo da su bili uključeni u prikupljanje obavještajnih podataka korištenjem satelitskih sistema smještenih u diplomatskim objektima Ruske Federacije.

Prema objavljenim informacijama, sistemi su korišteni na području ruske ambasade u bečkoj četvrti Landstraße i diplomatskog kompleksa u četvrti Donaustadt.

Austrijske vlasti tada su sigurnosnu situaciju opisale kao stanje visokog nivoa prijetnje, upozoravajući na aktivnosti stranih obavještajnih službi na teritoriji zemlje.

Rusija je i ranije na protjerivanje svojih diplomatskih predstavnika odgovarala recipročnim mjerama, odnosno protjerivanjem austrijskih diplomata iz Moskve.

Od 2020. godine Austrija je protjerala ukupno 18 ruskih diplomata, što pokazuje razmjere diplomatskih sukoba između dvije države zbog optužbi za obavještajne aktivnosti.

Austrijska ministrica vanjskih poslova Beate Meinl-Reisinger iz stranke NEOS u maju je poručila da Beč više neće tolerirati špijunske aktivnosti na svojoj teritoriji.

„Više nećemo gledati na drugu stranu kada je u pitanju špijunaža na austrijskom tlu“, izjavila je ministrica, naglašavajući da je takva politika dogovorena i u programu austrijske vlade.

Dodala je da su austrijske vlasti takav stav nedvosmisleno prenijele ruskoj strani.

Istovremeno s diplomatskim sukobima, austrijska vlada priprema izmjene zakonodavstva kojima bi se proširile mogućnosti krivičnog gonjenja osoba osumnjičenih za špijunažu.

Ministarstvo pravde još je u aprilu pripremilo nacrt izmjena zakona, čiji je jedan od najvažnijih ciljeva proširenje krivične odgovornosti za obavještajne aktivnosti usmjerene protiv međunarodnih organizacija.

Prema postojećem zakonodavnom okviru, kažnjivost špijunaže prvenstveno je vezana za ugrožavanje austrijskih državnih interesa. Predloženim izmjenama zaštita bi bila proširena i na međunarodne organizacije koje djeluju na austrijskoj teritoriji.

Takva promjena posebno je značajna za Beč, u kojem se nalaze sjedišta i predstavništva brojnih međunarodnih institucija, uključujući OSCE i organizacije Ujedinjenih nacija.

Međutim, priprema zakonskih izmjena suočila se s političkim zastojem unutar vladajuće koalicije.

Austrijska narodna stranka (ÖVP) zahtijevala je da se istovremeno s proširenjem zakonskih mogućnosti za suzbijanje špijunaže povećaju i ovlaštenja vojnih sigurnosnih i obavještajnih službi.

Takvo povezivanje dva zakonodavna pitanja usporilo je usvajanje izmjena, iako među koalicionim partnerima nije bilo suštinskog neslaganja o potrebi snažnije zaštite od stranih obavještajnih aktivnosti.

Prema pisanju austrijskog lista Der Standard, ÖVP je nakon snažnog pritiska koalicionog partnera NEOS odustao od insistiranja da se oba pitanja rješavaju istovremeno.

Time je otvoren put za nastavak zakonodavne procedure. Očekuje se da nacrt izmjena zakona o špijunaži naredne sedmice bude upućen na međuresorno usaglašavanje, nakon čega bi trebao uslijediti postupak javnih konsultacija.