Norveški premijer Jonas Gahr Støre upozorio je da nema razloga za pretjerani optimizam uoči novih pregovora Rusije, Ukrajine i Sjedinjenih Američkih Država, zakazanih za 10. i 11. novembar u Abu Dabiju. Za razliku od američkog predsjednika Donalda Trumpa, koji najavljuje skori mirovni sporazum, Støre smatra da Moskva još nije pokazala stvarnu spremnost za okončanje rata.
U intervjuu za Politico norveški premijer iznio je procjenu mogućih rezultata pregovora, ali i upozorio da se razgovori o završetku ruske agresije ne smiju pretvoriti u pregovore o budućnosti NATO-a i sigurnosnom uređenju Evrope.
„Bio bih oprezan. Abu Dabi je samo jedan korak, a jedan od rezultata tog sastanka trebao bi biti nastavak razgovora u što skorijem roku“, izjavio je Støre.
Prema njegovim riječima, na dnevnom redu mogli bi se naći prekid vatre u Crnom moru radi sigurnog transporta žitarica, obustava napada na energetsku infrastrukturu, zamrzavanje postojećih linija fronta i razmjena ratnih zarobljenika. Razgovara se i o sigurnosnim garancijama koje bi trebale spriječiti novu rusku agresiju.
Pregovori u Abu Dabiju bit će prvi trilateralni susret predstavnika Moskve, Kijeva i Vašingtona od februara, a održavaju se nakon intenzivnih diplomatskih aktivnosti i sve izraženijeg Trumpovog pritiska da se postigne sporazum.
Støre je zajedno s finskim predsjednikom Alexanderom Stubbom prošlog mjeseca pokušao pokrenuti zastali mirovni proces organizovanjem sastanka u Oslu, kojem su prisustvovali ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski i Trumpov izaslanik Steve Witkoff.
Taj susret pomogao je približavanju američkih i ukrajinskih stavova. Međutim, već narednog dana Witkoff je tokom posjete Sankt Peterburgu ruskog predsjednika Vladimira Putina nazvao humanitarcem, što je izazvalo negodovanje među evropskim saveznicima Ukrajine.
Upitan kako je doživio tu izjavu, norveški premijer odgovorio je da takva karakterizacija ne bi bila dio njegovog rječnika.
Na pitanje vjeruje li američkim pregovaračima, Støre nije dao nedvosmislen potvrdan odgovor.
„Vjerujem da Sjedinjene Američke Države traže način da okončaju ovaj rat“, kazao je.
Posebnu pažnju izazvala je njegova odluka da zajedno sa Stubbom 27. oktobra direktno razgovara s Putinom. Njihov telefonski razgovor trajao je 90 minuta i predstavljao rijedak kontakt evropskih lidera koji podržavaju Ukrajinu s ruskim predsjednikom.
Takav potez naišao je na kritike pojedinih evropskih država, uključujući Dansku i Latviju, čiji predstavnici smatraju da Rusiju treba nastaviti diplomatski izolovati.
Støre, međutim, odbacuje takav pristup.
„Priznajmo, Putin nije izolovan. Jedini glas koji dopire do Moskve dolazi iz Vašingtona“, rekao je.
Norveški premijer smatra da Evropa ne može očekivati završetak rata ako sama odbija razgovarati s ruskim rukovodstvom.
„Vjerovati da će se ovaj rat završiti tako što Evropa neće razgovarati s Moskvom, po mom mišljenju, predstavlja iluziju. Smatramo da do Putina moraju dopirati i evropski glasovi, s porukom zašto i na koji način podržavamo Ukrajinu“, naglasio je.
Govoreći o razgovoru s Putinom, Støre je ruskog predsjednika opisao kao profesionalnog i racionalnog sagovornika koji je jasno iznosio svoje argumente.
Ipak, na pitanje vjeruje li da Putin zaista želi mir, odgovorio je podsjećanjem na trajanje rata i njegove posljedice.
„Da je želio mir, rata ne bi ni bilo. Da je tokom ovih pet godina želio mir, dok vidi kako njegova zemlja nazaduje, kako susjedne države postaju članice NATO-a i kako njegovi ljudi ginu, rat bi već bio završen“, izjavio je.
Dodao je da činjenica da Putin prihvata razgovore ipak pokazuje određenu spremnost na diplomatske kontakte, ali da dosad nije vidio dokaze da je ruski predsjednik spreman prihvatiti mirovni sporazum.
Norveški premijer upozorio je i da Evropa mora osigurati vlastito mjesto za pregovaračkim stolom. Evropski lideri trebali bi ove sedmice na neformalnom samitu u Dablinu razgovarati o tome ko bi zastupao njihove zajedničke interese u pregovorima o Ukrajini.
Støre podržava imenovanje jednog ili više evropskih predstavnika koji bi usaglašene stavove prenosili Vašingtonu i Moskvi. Kao moguću osnovu takvog djelovanja izdvojio je Njemačku, Francusku i Veliku Britaniju.
Posebno je upozorio na američke najave mogućeg preuređenja evropskog sigurnosnog sistema, koje su izazvale zabrinutost zbog eventualnog smanjenja američkog vojnog prisustva i slabljenja uloge NATO-a.
Trump i njegovi saradnici proteklih dana govorili su o novim sigurnosnim aranžmanima koji bi mogli obuhvatiti cijelu Evropu. Njegov zet Jared Kushner naveo je da se razmatraju praktična rješenja koja bi uvažila sigurnosne interese svih strana.
Za Norvešku je, međutim, neprihvatljivo da se budućnost evropske sigurnosti određuje u okviru pregovora o okončanju rata u Ukrajini.
„Sva pitanja koja se odnose na evropsku sigurnosnu arhitekturu moraju se rješavati nakon završetka rata“, poručio je Støre.
Podsjetio je da Rusija ponovo iznosi zahtjeve iz kraja 2021. godine, kojima je nastojala ograničiti širenje NATO-a i određivati gdje Savez može biti prisutan.
„Rusija ne može odlučivati o tome. To nema nikakve veze s ovom fazom pregovora“, naglasio je norveški premijer.
Uprkos zabrinutosti evropskih zvaničnika zbog Trumpovih izjava o NATO-u, Støre smatra da je Savez i dalje u dobrom stanju, iako priznaje da pojedine izjave američkog predsjednika ne doprinose jačanju povjerenja među saveznicima.
