Mladi u 25 država Evrope izlaze na masovne proteste zbog troškova života

Redakcija Mostar

Proteste u evropskim državama potaknuli su francuski učenici i studenti, koji su sredinom septembra počeli blokirati srednje škole zahtijevajući bolje uslove za učenje.

U petak i tokom vikenda u više od 25 evropskih država održaće se protesti mladih, saopštili su organizatori koalicije. Demonstranti na ovaj način žele pojačati pritisak na vlade zbog problema kao što su vrtoglav rast troškova stanovanja i pogoršanje uslova za obrazovanje, iskazujući pritom prekograničnu solidarnost, javlja France 24.

Demonstranti širom Evrope u petak izlaze na ulice u znak prekogranične solidarnosti, pridružujući se koordinisanim protestima protiv rasta troškova života, militarizacije i drugih problema, s ciljem vršenja većeg pritiska na svoje vlade.

Nakon višesedmičnih protesta u nekoliko evropskih država, sindikati i aktivisti iz Francuske, Ujedinjenog Kraljevstva, Belgije, Španije, Italije, Portugala i Grčke namjeravaju intenzivirati svoje djelovanje organizovanjem istovremenih skupova u petak i tokom predstojećeg vikenda.

Iako su lokalni problemi dodatno rasplamsali nezadovoljstvo, pokreti koji su na ulice izveli stotine hiljada ljudi povezani su zajedničkim brigama na nivou cijelog kontinenta, od vrtoglavog rasta troškova stanovanja i pogoršanja uslova za obrazovanje, do stagnacije plata i povećanja vojnih izdataka.

Ovi protesti dolaze u trenutku kada ruska invazija na Ukrajinu ulazi u petu godinu, te uoči niza ključnih izbora u Španiji, Francuskoj, Italiji i Grčkoj.

Koalicija koju predvode mladi navodi da se očekuje učešće mladih iz više od 25 država.

"Ovo je izuzetno važan događaj jer pruža platformu za glas mladih i omogućava nam da izrazimo potrebu za sistemskim i hitnim promjenama koje su ključne za našu budućnost“, izjavila je Zennor Tyndale-Biscoe, sedamnaestogodišnja učenica koja planira učestvovati na protestu u Truru, na jugozapadu Engleske.

"Čvrsto vjerujemo u glas mladih i u uticaj koji on može imati na svijet odraslih“, rekla je Tyndale-Biscoe, osvrćući se i na proteste mladih u Francuskoj.

Koalicija koju predvode mladi pozvala je na „radikalnu transformaciju sistema u kojem živimo“ i podstakla mlade da protestuju protiv militarizacije i socijalne nepravde.

"Borite se za našu budućnost, a ne za njihove ratove“, poručila je koalicija koju čini više od pedeset grupa mladih i studenata. Među organizatorima su i francuski „Žuti prsluci“ - pokret koji je 2018. i 2019. godine uzdrmao predsjednika Emmanuela Macrona uličnim protestima.

Sindikati i aktivisti za stambena prava iznijeli su šest sveobuhvatnih zahtjeva: od garantovanog prava na stanovanje za sve, preko oporezivanja bogatih, pa sve do okončanja politika ponovnog naoružavanja.

Dok Evropska unija nastoji da se ponovo naoruža suočena s ruskom prijetnjom, organizatori protesta poručuju da bi sredstva namijenjena naoružavanju trebalo usmjeriti u obrazovanje, politike za mlade i stambeno zbrinjavanje.

U Njemačkoj je strah od mogućeg ponovnog uvođenja vojnog roka naveo mnoge mlade ljude da se pridruže protestima.

"Dok se naizgled neograničene količine novca ulažu u vojsku i infrastrukturu koja je podržava, socijalna država se razgrađuje“, rekao je Hannes Kramer, njemački student koji učestvuje u protestima.

Iako organizatori najavljuju stotine protesta i štrajkova u zemljama poput Portugala, Hrvatske i Švicarske, teško je procijeniti stvarne razmjere mobilizacije.

U Francuskoj se pozivi na proteste poklapaju s osmom godišnjicom pokreta „Žuti prsluci“, koji je prvobitno nastao kao kampanja protiv povećanja poreza na gorivo, da bi kasnije prerastao u širi protest zbog visokih troškova života.

U Italiji će se demonstracije poklopiti s generalnim štrajkom koji će uticati na saobraćaj, škole i bolnice, a sindikat CGIL ove proteste naziva „pozivom zemlje na promjene“.

U Španiji se protesti održavaju na godišnjicu smrti diktatora Francisca Franca. Za podne su najavljene demonstracije mladih, dok su za večer planirani antifašistički skupovi.

U Njemačkoj, kolektiv „GenZ regelt“ („Generacija Z preuzima stvar“) očekuje da će se protestima u Berlinu pridružiti 15.000 ljudi, uz paralelne aktivnosti u desetinama drugih gradova.

Proteste u evropskim državama potaknuli su francuski učenici i studenti, koji su sredinom septembra počeli blokirati srednje škole zahtijevajući bolje uslove za učenje.

Taj pokret učenika i studenata prerastao je u nacionalnu kampanju protiv vrtoglavog rasta cijena, neadekvatnih javnih usluga i policijske brutalnosti. Tokom protesta, nekoliko mladih ljudi ostalo je bez vida ili šaka uslijed upotrebe policijskog oružja, a hiljade njih prijavile su teške posljedice izloženosti suzavcu. To je potaklo slične studentske akcije u zemljama poput Belgije, Italije i Španije, gdje je francuska riječ „blocus“ (blokada) postala popularan hashtag.

"Svjedočimo istovremenom nastanku omladinskih pokreta širom svijeta“, rekao je francuski historičar Sylvain Boulouque.

"Ono što povezuje gotovo sve ove demonstracije jeste nepovjerenje prema snagama reda i političkim vlastima“, dodao je.

Komentari

Ovaj članak nije moguće komentarisati.