Brisel pred samit pooštrava poruke Beogradu o Kosovu, sankcijama Rusiji i veličanju ratnih zločinaca

Redakcija Mostar

Evropska unija okupit će 25. novembra u Briselu lidere Albanije, Bosne i Hercegovine, Kosova, Crne Gore, Sjeverne Makedonije i Srbije.

U nacrtu deklaracije za samit 25. novembra EU traži mjerljiv napredak u normalizaciji odnosa Beograda i Prištine.

Evropska unija okupit će 25. novembra u Briselu lidere Albanije, Bosne i Hercegovine, Kosova, Crne Gore, Sjeverne Makedonije i Srbije. Rani nacrt deklaracije, u koji je Radio Slobodna Evropa imao uvid, sadrži oštrije formulacije o dijalogu Beograda i Prištine, usklađivanju sa sankcijama EU protiv Rusije te veličanju ratnih zločinaca i negiranju genocida.

Briselski samit bit će prvi u ovom formatu nakon parlamentarnih izbora u Srbiji 25. oktobra, na kojima je pobijedila Studentska lista i nakon kojih je Aleksandar Vučić izgubio vlast. Hoće li Srbija do samita imati novu vladu još je otvoreno pitanje. Nova skupština Srbije konstituira se 17. novembra, a ako vlada do sastanka u Briselu ne bude izabrana, Srbiju bi mogao predstavljati premijer u tehničkom mandatu Đuro Macut.

Na junskom samitu u Crnoj Gori deklaracija prvi put nije usaglašena otkako je 2018. uspostavljen redovni format sastanaka EU i zapadnog Balkana. Beograd je odbio podržati zahtjev da se zemlje regije usklade sa sankcijama EU protiv Rusije i uslove povezane s dijalogom s Prištinom.

U novom nacrtu dijalog je istaknut ranije u tekstu nego prethodnih godina. Brisel navodi da izostanak normalizacije koči evropski put obje strane i traži provedbu svih dogovora postignutih uz posredovanje EU. Za Beograd i Prištinu, pristup sredstvima iz Instrumenta za reforme i rast za zapadni Balkan, ukupno vrijednog šest milijardi eura, vezuje se za konstruktivno učešće u dijalogu i mjerljive rezultate u normalizaciji odnosa.

Studentska lista je tokom kampanje i nakon pobjede izražavala rezerve prema političkom dijalogu s Kosovom na visokom nivou i promjeni odnosa Srbije s Moskvom. Posljednji sastanak Beograda i Prištine na najvišem političkom nivou održan je u septembru 2023. pod posredovanjem Josepa Borrella. Takvog sastanka nije bilo otkako je Kaja Kallas krajem 2024. preuzela dužnost visoke predstavnice EU za vanjsku politiku. Prema izvorima Radija Slobodna Evropa, zvaničnici u Briselu razgovarali su s kosovskim premijerom Albinom Kurtijem i pozvali ga da pruži priliku novom rukovodstvu u Beogradu.

U nacrtu se veličanje ratnih zločinaca, negiranje genocida i historijski revizionizam ocjenjuju suprotnim temeljnim evropskim vrijednostima. Od svih partnera sa zapadnog Balkana traži se da iskažu poštovanje i solidarnost sa žrtvama te poštuju presude domaćih i međunarodnih sudova za ratne zločine.

Radio Slobodna Evropa navodi da su u EU s posebnom pažnjom praćeni snimci sa septembarskog ukopa osuđenog ratnog zločinca Ratka Mladića, na kojem su mu počast odavali i predstavnici srbijanskih vlasti. Prema istom izvoru, izostanak ograđivanja tadašnje vlasti od veličanja Mladića utjecao je i na članice EU koje su ranije podržavale otvaranje trećeg pregovaračkog klastera sa Srbijom. Taj klaster obuhvata osam poglavlja, uglavnom iz oblasti ekonomije. Srbija nije napredovala u pregovorima od kraja 2021. godine, a Vučić je bojkotovao samit u Briselu u decembru 2025, navodeći zastoj u otvaranju tog klastera.

U vrijeme kada Kina i Sjedinjene Američke Države nastoje proširiti ekonomski i politički utjecaj u regiji, EU u nacrtu poziva vlasti zapadnog Balkana da građanima prenesu da je Unija glavni investitor i trgovinski partner regije, najveći pružalac finansijske pomoći i sigurnosni partner. U dokumentu se navodi da je EU finansirala 500 javnih tačaka za bežični internet te da su Albanija, Crna Gora, Sjeverna Makedonija i Srbija uključene u Jedinstveno područje plaćanja u eurima. Pregovori o ukidanju dodatnih troškova rominga između EU i zapadnog Balkana počeli su početkom novembra, a sporazum bi mogao stupiti na snagu početkom 2027.

Na godišnjem forumu Evropske komisije o proširenju, održanom 16. novembra u Briselu, predsjednica Komisije Ursula von der Leyen kazala je da EU prvi put nakon mnogo godina ima stvarnu priliku za proširenje. Finski predsjednik Alexander Stubb govorio je o mogućem povratku Ujedinjenog Kraljevstva u Uniju, a napola u šali spomenuo je i mogućnost nekog oblika članstva za Kanadu.

Radio Slobodna Evropa navodi da bi predsjednički izbori u Francuskoj u aprilu i maju 2027. mogli utjecati na tempo proširenja. Marine Le Pen i njeno Nacionalno okupljanje protive se proširenju na Ukrajinu, Moldaviju i zapadni Balkan. Njihov izborni uspjeh mogao bi otežati i pristupanje Crne Gore, koja računa na članstvo 2028. ili 2029. godine. Francuska pravila za ratifikaciju pristupnog ugovora predviđaju referendum ili parlamentarnu proceduru s tropetinskom većinom.

Izbori u Italiji i Poljskoj također bi mogli utjecati na podršku pristupanju Ukrajine. Giuseppe Conte, lider italijanskog Pokreta pet zvjezdica i protivnik ulaska Ukrajine u EU, mogao bi se vratiti na premijersku funkciju. 

Komentari

Ovaj članak nije moguće komentarisati.