Odlazak iz Bosne i Hercegovine već godinama jedan je od najozbiljnijih društvenih i ekonomskih problema s kojima se naša zemlja suočava. Mladi, obrazovani i radno sposobni ljudi, ali sve češće i cijele porodice, svoju budućnost traže izvan granica BiH. Razlozi nisu samo veće plaće i bolji životni standard – sve češće se kao motivi odlaska navode i nepovjerenje u institucije, politička nestabilnost, nemogućnost pronalaska adekvatnog zaposlenja, teško rješavanje stambenog pitanja, ali i osjećaj da u vlastitoj zemlji nema dovoljno prostora za napredak.
Istovremeno, postoje i oni koji se vraćaju. Neki zbog porodice i nostalgije, drugi jer u Bosni i Hercegovini prepoznaju poslovne i životne prilike. Zato se sve više postavlja pitanje možemo li, umjesto isključivo o odlivu stanovništva, govoriti i o povratku, cirkulaciji znanja i iskustava te stvaranju uslova za ostanak.
Koliko je problem odlaska stanovništva danas ozbiljan, ko najčešće napušta BiH i koji su ključni razlozi zbog kojih ljudi odlaze? Koliko ovaj trend već ostavlja posljedice na tržište rada, obrazovanje, zdravstvo i ukupni razvoj društva, ali i šta bi se moralo promijeniti da mladi svoju budućnost ponovo počnu vezivati za Bosnu i Hercegovinu?
O ovim temama u emisiji 7Plus govorili su Mirhunisa Zukić, predsjednica Unije za održivi povratak Bosne i Hercegovine, i Aziz Đipa, voditelj Odjela za monitoring, evaluaciju i istraživanja u Institutu za razvoj mladih KULT.
Gosti su analizirali aktuelne trendove odlazaka iz BiH, razloge zbog kojih građani napuštaju zemlju, položaj mladih, odnos prema institucijama, mogućnosti povratka, programe podrške, ali i pitanje šta je potrebno učiniti kako bi ostanak u Bosni i Hercegovini bio stvaran izbor, a ne odricanje od boljeg života.
Zukić: Odlazak ljudi iz BiH posebno je bolna tema
Ovo je vrlo teška tema koja je za nas u našoj organizaciji posebno bolna jer smo mnogo godina, desetljeća, radili na povratku ljudi u njihove domove. Oni su počeli odlaziti već 2013. godine.
Ono što vidimo na terenu jesu odgovori iz urbanih sredina, dok je u ruralnim sredinama situacija nešto drugačija i ljudi se mnogo bolje snalaze. Imamo čitava sela koja su prazna. Ljudi su otišli jednostavno prema gradovima i prema državama u kojima žive njihovi prijatelji i rodbina. Francuska, posebno njen južni dio, puna je ljudi iz istočne Bosne, a tu su i Austrija, Njemačka i druge zemlje.
