Rad institucija Bosne i Hercegovine, usvajanje zakona i evropski put države i dalje su opterećeni političkim sukobima, neslaganjima i blokadama. Iako Parlamentarna skupština BiH održava sjednice i donose se pojedine odluke, brojna pitanja od značaja za građane i evropski put zemlje i dalje čekaju na politički dogovor.
Dodatne tenzije izazvala je odluka vlasti Rs da kriminalizuje javno isticanje i promoviranje simbola Armije Republike Bosne i Hercegovine. Nakon što je Ustavni sud Rs-a odbio zahtjev Kluba Bošnjaka za zaštitu vitalnog nacionalnog interesa, zastupnici SDA i DF-a pokrenuli su postupak pred Ustavnim sudom Bosne i Hercegovine, tražeći ocjenu ustavnosti zakona, ali i donošenje privremene mjere.
Istovremeno, ponovo je aktuelno pitanje uloge visokog predstavnika i mogućeg korištenja bonskih ovlasti, dok se čeka imenovanje novog visokog predstavnika. Sve to otvara pitanje koliko je međunarodna zajednica spremna snažnije reagovati na političke krize i ugrožavanje ustavnog poretka Bosne i Hercegovine.
Posebnu pažnju izaziva i situacija u Memorijalnom centru Srebrenica, nakon formiranja predmeta o njegovom poslovanju i poziva na saslušanje većeg broja osoba. Na pritiske prema ovoj instituciji reagovali su i predstavnici međunarodne zajednice.
Šta trenutno koči rad državnih institucija, koliko je realan napredak Bosne i Hercegovine na evropskom putu, kakvu ulogu može imati visoki predstavnik i treba li očekivati snažniji angažman međunarodne zajednice, za emisiju DDBiH govorio je Safet Kešo, zastupnik u Zastupničkom domu Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine.
U razgovoru je govorio i o zakonu kojim se u Rs ograničava isticanje simbola Armije RBiH, postupku pred Ustavnim sudom BiH, položaju Bošnjaka u Rs-u, situaciji u Memorijalnom centru Srebrenica, ali i o političkim procesima koji, umjesto napretka, Bosnu i Hercegovinu ponovo vraćaju u krug podjela i blokada.
Nakon ljetne pauze parlamentarci su nastavili rad, ali rezultati njihovog dosadašnjeg mandata ostaju predmet kritika. Kešo smatra da statistika o broju održanih sjednica ne pokazuje stvarnu sliku rada institucija.
Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH imao je 41 redovnu i 38 hitnih sjednica. Kada se to sabere, to je oko 79 sjednica. To je za neku prolaznu ocjenu kada gledate statistiku.
Međutim, kada pogledate koliko smo zakona usvojili tokom cijelog mandata, onda je to zaista vrlo skroman rezultat. Isto je, ili slično, i sa Vijećem ministara, s tim da je tamo situacija mnogo gora.
Od ukupno 63 zakona koja su se u protekle četiri godine našla u nekoj vrsti procedure, sedam je usvojeno, osam odbijeno, dok se 45 još nalazi u proceduri. Samo 17 ili 18 zakona stiglo je iz Vijeća ministara, što je potpuno suprotno onome što bi trebalo biti. Vijeće ministara trebalo bi generirati zakone, jer imate stručne službe i ministarstva sa velikim brojem zaposlenih, istakao je Kešo.
