Tvrtko Milović, nekadašnji novinar i bivši urednik Dokumentarnog programa BHT1, oštro je kritikovao izmjene Izbornog zakona koje zagovara HDZ, ocjenjujući da bi njihovo usvajanje dodatno učvrstilo kontrolu te stranke nad političkim i društvenim životom Hrvata u Bosni i Hercegovini.
Milović je ranije bio i direktor portala Dnevnik.ba, a ostavku na uredničku funkciju na BHT1 podnio je 2021. godine, kada je najavio i odlazak iz novinarstva.
Iznosi ocjenu da su Dragan Čović i Milorad Dodik politički ojačali te da njihov savez stvara povoljne okolnosti za ostvarivanje HDZ-ovih zahtjeva.
Prema njegovom tumačenju, bošnjačke stranke u takvom odnosu snaga moraju tražiti njihovu naklonost, dok međunarodna zajednica više nema raniji utjecaj. Smatra da bi bošnjačke stranke mogle pristati na izmjene radi formiranja vlasti, a potom blokirati njihovo provođenje.
Glavni dio njegove kritike odnosi se na posljedice koje bi takve izmjene imale za politički život Hrvata u BiH.
Milović tvrdi da HDZ i prema postojećem zakonu ostvaruje gotovo potpunu kontrolu nad hrvatskim političkim i društvenim prostorom. Tu dominaciju pripisuje višedecenijskom upravljanju budžetima, javnim preduzećima i zapošljavanjem, utjecaju na raspodjelu pomoći iz Hrvatske te naklonosti Katoličke crkve.
„U kontekstu demokratizacije društva, Hrvati u odnosu na Bošnjake djeluju kao feudalno društvo“, napisao je Milović.
Prema njegovoj ocjeni, izmjene kojima bi se onemogućio ili značajno smanjio utjecaj bošnjačkih birača na izbor člana Predsjedništva BiH iz reda hrvatskog naroda i predstavnika u drugim tijelima dodatno bi učvrstile HDZ.
Takvu promjenu opisuje kao „prelazak iz boljševizma u staljinizam“, tvrdeći da bi stranka dobila praktično neometanu i trajnu kontrolu nad političkim životom Hrvata u BiH.
Odbacuje tvrdnje da bi izmjene kakve zagovara HDZ otvorile prostor za demokratizaciju i snažniju političku konkurenciju. Naprotiv, smatra da bi opozicija bila svedena na marginalno prisustvo u općinskim vijećima, bez stvarne mogućnosti da ugrozi HDZ-ove kandidate.
Koliku prednost pripisuje HDZ-ovoj stranačkoj infrastrukturi i resursima ilustrirao je tvrdnjom da bi, prema takvom zakonu, i Franjo Tuđman izgubio od Čovićevog kandidata koji bi bio u vegetativnom stanju.
Milović istovremeno naglašava da njegovo protivljenje takvim izmjenama ne znači podršku tome da Bošnjaci biraju hrvatske predstavnike. Zalaže se za širu reformu, koja bi omogućila stvarnu političku konkurenciju.
„Ovo jednostavno znači da izmjene Izbornog zakona moraju biti daleko opsežnije od pukog olakšavanja HDZ-u da zagospodari Predsjedništvom BiH“, naveo je.
Poručuje da bi reforma morala jačati društveni i politički pluralizam među Hrvatima, dodajući da takve promjene „ni Srbima ne bi štetile“.
Tvrdi da je opoziciono djelovanje među Hrvatima trenutno ravno izopćenju iz društva te da opozicija nema ozbiljan utjecaj na političke prilike. Istovremeno ocjenjuje da ne postoji međunarodna ili domaća politička grupacija koja bi se posvetila demokratizaciji hrvatskog društva u BiH.
Kritiku upućuje i bošnjačkim strankama, od kojih, kako navodi, očekuje opstrukciju izmjena Izbornog zakona, ali ne i smislen prijedlog koji bi doprinio slobodnijem političkom životu Hrvata i Srba.
Milović proziva i intelektualce, medije i udruženja zbog izostanka javnog otpora stranačkom monopolu. Za intelektualce navodi da su, prema njegovom mišljenju, vezani za budžetsko finansiranje, dok tvrdi da nema dovoljno glasova spremnih kritikovati ni postojeće stanje ni najavljene izmjene.
„Ostaje samo nadati se upornosti bošnjačke destrukcije“, napisao je na kraju objave.
