Lejla Zvizdić, novoizabrana zastupnica Stranke za Bosnu i Hercegovinu u Skupštini Kantona Sarajevo, kritizirala je raspodjelu budžetskih poticaja privatnim firmama, ocijenivši da iznosi namijenjeni već razvijenim kompanijama i biznisima u začetku otvaraju pitanje prioriteta kantonalne vlasti.
Dugogodišnja novinarka i urednica BHT1, koja je na izborima 4. oktobra osvojila zastupnički mandat, reagirala je nakon objavljivanja podataka o korisnicima četiri programa poticaja, među kojima su i poznati restorani, privatne poliklinike i drugi razvijeni poslovni subjekti.
„I onda se pitamo što su građani izgubili povjerenje u politiku i političare“, poručila je na početku objave na Facebooku.
Vlada KS je, prema službenom saopćenju, četiri odluke donijela na sjednici 24. septembra, na prijedlog Ministarstva privrede. Kroz programe razvoja male privrede odobreno je ukupno 5.728.000 KM za 301 poslovni subjekt.
Zvizdić je posebno izdvojila navod da je više od 40.000 KM odobreno restoranu čiji je vlasnik 2019. godine bio obuhvaćen akcijom „Kasa“, zbog sumnje u utaju poreza.
Prema tadašnjim medijskim izvještajima na koje se pozvala, vlasnik je bio među ugostiteljima koji su priznali djela za koja su osumnjičeni i pristali na saradnju s Tužilaštvom KS. Istraga se odnosila na korištenje posebnih softverskih programa za prikrivanje stvarnog prometa radi umanjivanja poreznih obaveza. Zvizdić u objavi nije navela naziv restorana niti ime vlasnika.
„No, uz ovu pikanteriju, otvara se i mnogo šire pitanje – kakvi su nam prioriteti u raspodjeli javnog novca?“, upitala je.
Prema iznosima koje je navela, za dva programa tehnološke modernizacije i digitalizacije poslovanja odobreno je 4,2 miliona KM, za razvoj ženskog poduzetništva 1,1 milion KM, a za poseban program podrške novoosnovanim firmama 400.000 KM.
Naglasila je da podrška novoosnovanim firmama tako čini tek oko sedam posto ukupnog iznosa iz ova četiri programa.
„Drugim riječima, za modernizaciju poslovanja već izgrađenih firmi izdvojeno je više od deset puta više novca nego za poseban program podrške novoosnovanim firmama“, istakla je Zvizdić.
Smatra da uspješnim kompanijama treba omogućiti prijavljivanje na javne pozive, ali uz jasnije uslove za korištenje budžetskog novca.
„Za već razvijene biznise morali bi postojati jasni finansijski limiti, veće vlastito učešće i obaveza dokazivanja mjerljivih ekonomskih efekata ulaganja“, navela je.
Najveću bespovratnu podršku, prema njenom stavu, trebalo bi usmjeriti prema biznisima koji tek izlaze na tržište, zapošljavaju prve radnike i kojima poticaj može odlučiti o opstanku.
„Jer, ako profitabilan privatni biznis može sam finansirati svoj razvoj, sasvim je razumno i legitimno pitati – zašto bi građani za to izdvajali novac iz budžeta“, poručila je Zvizdić.
