Milanović: Šta mi imamo od toga što smo u EU?

Redakcija Mostar

Milanović je podsjetio da je Srbija tokom Vučićeve vlasti koristila određena kineska ulaganja i znatno manje ruskog kapitala, ali da je uprkos tome uspjela održati privredni rast uporediv s hrvatskim.

Predsjednik Hrvatske Zoran Milanović izazvao je pažnju javnosti izjavom u kojoj je uporedio ekonomske rezultate Hrvatske i Srbije tokom protekle decenije, ističući da je Srbija pod vodstvom Aleksandra Vučića ostvarila približno jednak privredni rast, iako nije imala pristup značajnim sredstvima iz fondova Evropske unije.

Milanović je o tome govorio na svečanoj sjednici povodom 64. godišnjice osnivanja Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu, gdje je otvoreno postavio pitanje koliko je Hrvatska zaista ekonomski i politički profitirala od članstva u Evropskoj uniji.

Prema njegovim riječima, hrvatska ekonomija u posljednjih deset godina rasla je prosječnom godišnjom stopom od približno 2,5 posto. Međutim, naglasio je da je takav rezultat ostvaren uz značajnu finansijsku podršku iz evropskih fondova, uključujući dodatna sredstva koja su Hrvatskoj bila dostupna nakon razornih zemljotresa i pandemije koronavirusa.

Kao primjer za poređenje naveo je susjednu Srbiju, koja u istom periodu nije raspolagala evropskim novcem u obimu dostupnom Hrvatskoj, ali je, prema njegovoj ocjeni, ostvarila slične ekonomske rezultate.

Milanović je podsjetio da je Srbija tokom Vučićeve vlasti koristila određena kineska ulaganja i znatno manje ruskog kapitala, ali da je uprkos tome uspjela održati privredni rast uporediv s hrvatskim.

Posebnu pažnju posvetio je položaju Hrvatske unutar Evropske unije, naglašavajući da nakon više od 13 godina članstva postoji opravdan razlog za ozbiljno preispitivanje konkretnih koristi koje država ostvaruje.

Pritom je naglasio da takva rasprava ne znači zagovaranje izlaska Hrvatske iz Evropske unije. Prema njegovom mišljenju, referendum o napuštanju EU ne bi bio ni realan ni razuman potez, ali bi građani i politički predstavnici trebali otvoreno razgovarati o nacionalnim interesima i rezultatima članstva.

Hrvatski predsjednik osvrnuo se i na zajedničku vanjsku politiku Evropske unije, za koju smatra da u stvarnosti ne postoji u obliku u kojem se često predstavlja.

Ocijenio je da Evropska unija nije država niti to može postati, upozoravajući da pokušaji usklađivanja vanjskopolitičkih stavova među članicama mogu dovesti do slabljenja samostalnog djelovanja pojedinih država.

Milanović smatra da takav odnos posebno dolazi do izražaja u hrvatskoj vanjskoj politici, za koju je ustvrdio da je izgubila značajan dio svoje samostalnosti, dodajući da se slična situacija može primijetiti i kod drugih članica Evropske unije.

Njegove izjave ponovo su otvorile pitanje odnosa između evropskih finansijskih sredstava, stvarnog ekonomskog razvoja i političke samostalnosti država članica, posebno u poređenju sa zemljama zapadnog Balkana koje još nisu dio Evropske unije.

Komentari

Ovaj članak nije moguće komentarisati.

Milanović: Šta mi imamo od toga što smo u EU? | Politički.ba