Njemački kancelar Friedrich Merz poručio je da će onaj ko je pokušao izvesti napad dronovima na aerodrom u Leipzigu početkom augusta „platiti za to“. Dva dana kasnije, ministar unutrašnjih poslova Alexander Dobrindt i ministar vanjskih poslova Johann Wadephul obrazložili su prve poteze Berlina nakon incidenta koji njemačka vlada smatra dosad najozbiljnijim hibridnim napadom na Njemačku.
Prema procjeni njemačkih vlasti, iza pokušaja napada stoji Rusija. Dobrindt je rekao da nalazi njemačkih i savezničkih obavještajnih službi „jasno ukazuju na rusku umiješanost“. Ipak, Berlin nije objavio fotografije, tehničke podatke ili druge konkretne dokaze koji bi javnosti nedvosmisleno pokazali da je Moskva nalogodavac napada.
Njemačke vlasti navode da su način konfiguracije dronova, korištene komponente, eksploziv i tehnologija detonacije poznati iz drugih ruskih hibridnih operacija i rata protiv Ukrajine. Njemački mediji ranije su objavili da su dronovi pronađeni u Leipzigu bili opremljeni Semtexom i vojnim eksplozivom.
U Berlinu smatraju da profesionalnost korištene tehnologije i kombinacija različitih elemenata ukazuju na djelovanje strane sile, dok je samo izvođenje operacije moglo biti povjereno ljudima na nižem nivou. Upravo takav način djelovanja, prema njemačkim procjenama, omogućava ruskim obavještajnim strukturama da koriste pojedinačne agente koji nisu direktno povezani s njima i time lakše negiraju odgovornost.
Njemački mediji navode da je Savezno državno tužilaštvo usmjereno na dvojicu mogućih izvršilaca, jednog ruskog, a drugog bjeloruskog porijekla. Obojica navodno imaju kontakte s ruskim obavještajnim strukturama, ali zasad nema informacija o njihovom hapšenju.
Američke obavještajne službe također smatraju da je ruska vojna obavještajna služba GRU bila glavni organizator incidenta. Prema njihovoj procjeni, korišteni eksploziv i konstrukcija dronova imaju karakteristike koje se povezuju s ruskim operacijama.
Berlin pokušaj napada u Leipzigu ne posmatra kao izolovan slučaj. Njemačke vlasti ga povezuju sa širim nizom hibridnih aktivnosti koje se posljednjih godina pripisuju Moskvi, uključujući kibernetički napad na njemačku kontrolu zračnog saobraćaja 2024. godine i kampanju „Doppelgänger“, kojom se od 2022. godine šire proruske dezinformacije. Istrage su se bavile i navodnim vezama Rusije sa slučajem skladišta oružja otkrivenog u blizini Berlina.
Njemačka je zasad odgovorila uglavnom diplomatskim mjerama. Berlin je pozvao ruskog ambasadora, zatvorio ruski generalni konzulat u Bonu i Ruski dom u Berlinu. Istovremeno, osim najave isporuke presretačkih projektila Iris-T, nisu objavljene značajnije nove isporuke oružja Ukrajini kao odgovor na incident.
Procjena njemačkih vlasti jeste da bi cilj ovakvih operacija mogao biti zastrašivanje stanovništva i slabljenje podrške Ukrajini. Njemačka je posebno važna meta jer je najveća evropska ekonomija i jedan od ključnih evropskih saveznika Kijeva.
Njemačke vlasti očekuju da bi slični ruski hibridni napadi mogli biti nastavljeni. Tajming napada mogao je biti povezan i s predstojećim pokrajinskim izborima u istočnom dijelu Njemačke, gdje se očekuje snažan rezultat AfD-a, ali i sa procjenama da njemačke oružane snage još nisu dovoljno modernizirane za efikasan odgovor na ruske prijetnje.
Samo nekoliko sati nakon što je Berlin javno iznio procjene o napadu u Leipzigu, njemačke oružane snage testirale su izraelski balistički projektil srednjeg dometa Lora, što se može posmatrati i kao poruka odvraćanja.
Istovremeno, njemačka vlada pokušava izbjeći direktnu eskalaciju. Wadephul je poručio da je Njemačka svakodnevno izložena hibridnim napadima, ali da „nije u ratu s Rusijom“.
Kremlj odbacuje optužbe Berlina i tvrdi da Njemačka kažnjava Rusiju za nešto za šta nema dokaze. Moskva je njemačke poteze ocijenila kao ozbiljnu grešku i najavila odgovor.
