Wolfgang Ischinger ocijenio je da se Evropa nalazi u izuzetno izazovnoj sigurnosnoj situaciji te upozorio na mogućnost dalje eskalacije rata u Ukrajini. Bivši njemački ambasador u Vašingtonu i Londonu smatra da evropske zemlje moraju značajno ojačati svoje konvencionalne vojne kapacitete, ali i otvoriti razgovor o proširenju francuskog i britanskog nuklearnog odvraćanja na ostatak Evrope.
U intervjuu za austrijski STANDARD, na marginama Evropskog foruma Alpbach, Ischinger je rekao da više nije primjereno ruske aktivnosti protiv evropskih država opisivati isključivo kao „hibridni rat“.
„Ako se koriste eksplozivi – kao u incidentu na aerodromu u Leipzigu – onda su to ratni činovi. Postoje i činovi sabotaže i ruskog državnog terorizma“, kazao je Ischinger.
Prema njegovoj ocjeni, Rusija vjerovatno nikada neće formalno objaviti rat Evropi, ali se u određenom smislu sukob već odvija.
Ischinger je istovremeno uspjehom za Ukrajinu ocijenio činjenicu da je zaustavila rusko napredovanje na terenu, ali je upozorio da to ne znači i smirivanje situacije.
„Postoji rizik od eskalacije, a onda će biti još nuklearnih prijetnji od Rusije“, rekao je.
Posebno je upozorio na utjecaj ruskih nuklearnih prijetnji na Njemačku. Smatra da Moskva računa na tradicionalno izražen strah njemačkog društva od nuklearnog rizika i da se upravo zbog toga prijetnje često usmjeravaju prema Berlinu kao jednom od ključnih dobavljača oružja Ukrajini.
Prema Ischingeru, Vladimir Putin razumije da bi stvarna upotreba nuklearnog oružja imala ogromne posljedice, ali sama prijetnja već ima odvraćajući efekat.
„To je moć nuklearnog oružja, čak i bez njegove stvarne upotrebe“, rekao je.
Evropsko nuklearno odvraćanje
Ischinger smatra da Evropa mora povećati sposobnost odvraćanja i na konvencionalnom i na nuklearnom planu.
„Mi, Evropljani, trebali bismo imati snažan interes za održavanje nuklearnog odvraćanja i razmotriti da li i kako se ono može ojačati na evropskom nivou“, kazao je.
Istovremeno je pozvao na masovno povećanje evropskog konvencionalnog naoružanja.
„Moramo masovno povećati naš arsenal konvencionalnog oružja za odvraćanje. Niko nas u tome ne sprječava, i to ne zahtijeva nikakve promjene ugovora“, rekao je Ischinger.
Kao jedan od mogućih modela naveo je proširenje francuskog nuklearnog kišobrana na evropske saveznike. Podsjetio je da je tu ideju ranije predložio francuski predsjednik Emmanuel Macron, a da ju je preuzeo njemački kancelar Friedrich Merz.
Ischinger smatra da bi evropske zemlje trebale razgovarati i s Velikom Britanijom o njenom nuklearnom odvraćanju.
„Francuska komponenta je potrebna uz američku, jer Francuzi nisu samo geografski mnogo bliži nama. Nemam ništa manje povjerenja u francusko odvraćanje nego u američko“, rekao je.
Dodao je da bi evropske države morale biti spremne i finansijski učestvovati u troškovima takvog sistema.
Fokus na oružje koje se može brzo proizvesti
Govoreći o francusko-njemačkoj saradnji, Ischinger je neuspjeh projekta borbenog aviona FCAS ocijenio žalosnim, ali je istakao da su se okolnosti promijenile.
Prema njegovim riječima, projekti naoružanja danas se moraju birati imajući u vidu mnogo kraći vremenski okvir.
Zbog toga zagovara ulaganja u sisteme koji se mogu razviti i proizvesti u roku od nekoliko godina i koji bi brzo mogli imati odvraćajući efekat, poput dronova i satelitskog izviđanja.
Poziv na povratak tajnoj diplomatiji
Ischinger smatra da bi Evropa i Sjedinjene Američke Države trebale ponovo ozbiljno razmotriti korištenje tajnih diplomatskih kanala s Moskvom.
Podsjetio je na iskustva njemačke diplomatije s kraja 1960-ih i tokom 1970-ih, kao i na tajne pregovore Henryja Kissingera koji su prethodili otvaranju odnosa SAD-a prema Kini.
„Snažno se zalažem da ponovo pokušamo ovim putem“, rekao je.
Ipak, ne očekuje skori proboj, jer, kako navodi, ruska strana zasad nije spremna za ozbiljne i konkretne pregovore.
Ischinger smatra da bi se u jednom trenutku Moskva mogla proglasiti pobjednikom i tvrditi da je ostvarila svoje ciljeve, zbog čega je važno da Vašington ne šalje signale koji bi u Rusiji mogli biti protumačeni kao znak da će Evropljani popustiti.
Sastanak Donalda Trumpa i Vladimira Putina na Aljasci prije godinu dana Ischinger je upravo tako ocijenio.
„Ispravno je nastaviti podržavati Ukrajinu nesmetano i bez rezerve!“, kazao je.
„Ulazimo u opasnu jesen“
Bivši njemački diplomata upozorio je i na mogućnost nastavka ruskih napada i operacija protiv evropskih država.
„Ulazimo u opasnu jesen“, rekao je, ukazujući na veliki broj poginulih i ranjenih na ruskoj strani i nedostatak napretka Moskve na bojnom polju.
Ischinger smatra da bi se izolovani napadi na Evropu i Njemačku mogli nastaviti, što bi dodatno povećalo strah od direktnijeg uvlačenja evropskih zemalja u rat.
Takva atmosfera, prema njegovoj ocjeni, politički koristi stranci AfD, koja podstiče strahove i, kako tvrdi Ischinger, često je spremna opravdavati rusko ponašanje.
Kao odgovor na ruske sabotaže i druge napade, Ischinger traži jasnije utvrđivanje odgovornosti i konkretne mjere EU i NATO-a.
Ukazao je na mogućnost snažnijeg evropskog odgovora u cyber prostoru, uključujući koordinirane operacije država članica.
„Sljedeći ruski napad iglom mora imati svoju cijenu za Moskvu“, rekao je Ischinger, podsjećajući na ranije slučajeve poput ubistva u berlinskom Tiergartenu i trovanja Sergeja Skripalja.
Na pitanje da li bi odgovor trebao biti ograničen, ali jasno razumljiv, odgovorio je potvrdno.
Kao jednu od mogućnosti naveo je proširenje liste sankcija, ali i oštrije poteze prema ruskoj floti u Baltičkom moru.
„Do sada i ne dalje“, poručio je Ischinger.
