Predizbornu kampanju obilježila su olako data obećanja, nedovoljno bavljenje problemima mladih i žena te izostanak odlučnijih reakcija institucija, ocijenila je za N1 novinarka portala Odgovor.ba Lejla Memčić Herić. Upozorila je da Milorad Dodik i dalje ima značajan politički utjecaj, dok je, prema njenoj procjeni, ishod izbora i budućih koalicionih dogovora teže predvidjeti nego u ranijim izbornim ciklusima.
Memčić Herić kampanju je opisala kao „poprilično dosadnu“, ističući da građane više od bilborda zanimaju rezultati i konkretni planovi za ispunjavanje obećanja.
„Ljude zanima konkretno šta ćete uraditi, šta ste uradili, koliko obećanja ste ispunili, hoćete li ispuniti nova obećanja“, kazala je.
Kao primjer navela je obećanja o minimalnoj plati od 1.500 maraka, upozoravajući da političari ne objašnjavaju korake kojima bi došli do tog iznosa.
CIK ide "linijom manjeg otpora“
Govoreći o reakcijama Centralne izborne komisije BiH, ocijenila je da se kazne uglavnom odnose na preuranjenu kampanju, dok izostaje odgovarajući odgovor na korištenje javnih sredstava u predizbornom periodu.
Smatra da obrazloženje kako su izdvajanja unaprijed predviđena budžetima ne otklanja pitanje njihovog tempiranja.
„Svaka vlast zna kada će doći izbori i zna budžetom tempirati, recimo, pomoć penzionerima“, rekla je.
Prema njenoj ocjeni, novčane kazne ne zaustavljaju kršenja ako stranke procijene da im takvo ponašanje donosi veću političku korist od štete koju predstavlja plaćanje kazne.
Navela je i da CIK zbog društvenih mreža ima više posla, a radi s istim kapacitetima. Ipak, pitanje izostanka strožijih sankcija za negiranje genocida i veličanje ratnih zločinaca, smatra, treba postaviti članovima Komisije.
„Mislim da idu linijom manjeg otpora, da rješavaju one slučajeve koji nemaju toliku težinu“, kazala je.
Odgovornost političara i pravosuđa
Memčić Herić upozorila je da neprihvatanje sudskih presuda među političkim predstavnicima otežava i društveno suočavanje s prošlošću.
„Kako da društvo i građani prihvataju presude ako to ne prihvataju predstavnici koji ih predstavljaju?“, upitala je.
Kritizirala je i izostanak postupanja pravosuđa, posebno Tužilaštva BiH, povodom javnog negiranja genocida i veličanja ratnih zločinaca. Smatra da takva retorika služi političkoj mobilizaciji te da se institucionalna odgovornost mora tražiti počevši od političkog vrha.
