SDA, SNSD i HDZ pobjednici su izbora prema preliminarnim rezultatima, dok su stranke koje zagovaraju građanski koncept uređenja Bosne i Hercegovine ostvarile veoma loše rezultate, ocijenio je prof. dr. Adnan Mašić s Mašinskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu u izlaganju na sesiji Kruga 99.
Mašić je istakao da konačne rezultate treba sačekati, uključujući brojanje glasova pristiglih poštom i glasova birača koji su glasali u odsustvu, ali da su konture izbornog ishoda već vidljive.
Prema njegovoj ocjeni, nova izborna tehnologija uspješno je upotrijebljena i proces je, uz manje nedostatke, ispunio očekivanja. Istovremeno je upozorio na značajan pad izlaznosti i broja važećih glasova.
„Zabilježen je značajan pad izlaznosti i broja važećih glasova, koji u Federaciji BiH iznosi oko 20 posto u odnosu na prethodne opće izbore iz 2022. godine. Bit će potrebno detaljno analizirati razloge koji su doveli do tako velikog pada“, rekao je Mašić.
Podsjetio je da je na sesiji Kruga 99 prije dvije godine, nakon lokalnih izbora, rađena projekcija sastava parlamenata u slučaju da se tadašnji rezultati preslikaju na opće izbore. Sadašnji rezultati, naveo je, veoma su slični toj projekciji, što smatra pokazateljem dominantne uloge stranačke infrastrukture na terenu.
U prethodnim izbornim ciklusima, dodao je, pojedine stranke bez razvijene lokalne infrastrukture uspijevale su na općim izborima ostvariti značajno bolje rezultate nego na lokalnim. Ovoga puta to se, prema njegovoj analizi, nije dogodilo, osim u slučaju Stranke za Bosnu i Hercegovinu, koja je ostvarila dobar rezultat i u sredinama u kojima nema razvijenu lokalnu infrastrukturu.
„Preliminarni rezultati jasno pokazuju ko su pobjednici izbora: to su stranke SDA, SNSD i HDZ. Pri tome SDA ima najviše glasova i najviše zastupnika na svim nivoima vlasti, ali je njena pobjeda djelimično zasjenjena neuspjehom u utrci za člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine iz reda bošnjačkog naroda“, ocijenio je Mašić.
Posebno se osvrnuo na rezultate stranaka koje zagovaraju građansko uređenje države, uz kritiku političkog djelovanja SDP-a.
„Stranke koje zagovaraju građanski koncept uređenja države veoma su loše prošle na ovim izborima, s izuzetkom SDP-a, koji je još samo deklarativno građanska stranka. Sve što radi ukazuje na to da se današnji SDP uklopio u etnocentričnu političku paradigmu“, rekao je.
Mašić je upozorio i na posljedice izostanka dogovora o zajedničkom nastupu probosanskih stranaka u entitetu Rs. Naveo je da je Krug 99 na prethodnoj sesiji ukazivao na realnu opasnost da te stranke ne pređu izborni prag za državni nivo.
„To se desilo jer nije došlo do dogovora o zajedničkom nastupu svih relevantnih stranaka. Na izborima su postojale tri odvojene liste, od kojih nijedna nije prešla izborni prag“, istakao je.
Konačan raspored političkih snaga i dinamika formiranja vlasti zavisit će, prema njegovim riječima, od posrednih izbora za delegate u domove naroda.
Mašić je naveo da je SDA relativni pobjednik u šest kantona u Federaciji BiH, a HDZ u četiri, te ocijenio da će te dvije stranke, uz SNSD iz Rs, činiti okosnicu vlasti.
Otvorenim ostaje pitanje njihovih manjih koalicionih partnera. Za SNSD očekuje nastavak saradnje s istim strankama koje je opisao kao njegove satelite, dok smatra da HDZ vjerovatno neće tražiti dodatne partnere iz „hrvatskog političkog spektra“.
„Neizvjesno je jedino ko će biti manji partner SDA, da li će to biti SDP ili sadašnji opozicioni blok sa Strankom za Bosnu i Hercegovinu i Demokratskom frontom“, rekao je Mašić.
Govoreći o izbornim nepravilnostima, naglasio je da nova tehnologija nije mogla otkloniti sve vrste prevara i anomalija. Među problemima koji su godinama prisutni, a ne sankcionišu se, izdvojio je kupovinu glasova, kandidature načelnika lokalnih zajednica bez namjere da preuzmu osvojeni mandat te prekrajanje volje birača kupovinom zastupnika „preletača“.
Kao moguće odgovore na dio tih problema predložio je podizanje izbornog praga s tri na najmanje pet posto i promjenu formule za dodjelu mandata.
Njegov prijedlog je da se umjesto neparnih brojeva — jedan, tri, pet, sedam i dalje — u količnicima za dodjelu mandata koriste prirodni brojevi — jedan, dva, tri, četiri i dalje. Naveo je da se takva formula primjenjuje u Hrvatskoj i mnogim drugim evropskim državama.
Posebnu zabrinutost izrazio je zbog spuštanja etničkog principa na niže nivoe vlasti, uključujući kantone. Kao primjer naveo je blokadu uspostavljanja vlasti nove parlamentarne većine u Unsko-sanskom kantonu neposredno prije izbora, koju je ocijenio zloupotrebom mehanizma zaštite vitalnog nacionalnog interesa.
Upozorio je da se primjena istog principa sada najavljuje i u Kantonu Sarajevo.
Podsjetio je da su ranije zloupotrebe tog mehanizma razmatrane pred Ustavnim sudom Federacije BiH, uz različite ishode.
„Zabilježeni su slučajevi da se u nekom kantonu zamjena ministra ili člana rukovodstva skupštine iz reda jednog naroda drugim ministrom iz reda istog tog naroda proglašava povredom vitalnog nacionalnog interesa“, naveo je Mašić.
Ocijenio je da akteri blokada sve češće koriste i različite proceduralne mogućnosti kako bi spriječili efikasno uspostavljanje kantonalne vlasti.
„Blokaderi su u međuvremenu postali i kreativniji, tako da sada koriste široku lepezu proceduralnih blokada kako bi onemogućili efikasno uspostavljanje vlasti u kantonima. Ne shvataju da zarad sitnog interesa, ministarske pozicije u nekom kantonu, ruše perspektivu Bosne i Hercegovine da funkcioniše kao moderna demokratska država“, poručio je.
Mašić je naglasio da rješavanje problema kupovine glasova, političke fragmentacije, kupovine zastupničkih ruku i kandidovanja načelnika koji ne namjeravaju preuzeti mandat ne treba uslovljavati dogovorom o suštinskim izmjenama Izbornog zakona.
Podizanje izbornog praga i promjenu formule za dodjelu mandata vidi kao izmjene kojima bi se dio tih problema mogao efikasno riješiti.
„To ne bi trebalo vezivati za one velike, suštinske izmjene Izbornog zakona, kojima bi se svi građani učinili ravnopravnim, a koje nije realno očekivati u bližoj budućnosti“, rekao je Mašić.
