Kosovski premijer Albin Kurti (48) rekao je u intervjuu za Hinu uoči novog kruga dijaloga o normalizaciji odnosa sa Srbijom da neće dopustiti stvaranje nekog oblika Republike Srpske na sjeveru Kosova.
Na sastanku Kurtija i predsjednika Srbije Aleksandra Vučića u Briselu 2. maja biće predstavljen nacrt statusa općina na sjeveru Kosova gdje većinom žive Srbi, što je ključna tačka pregovora.
Kurti, koji je intervju dao u petak na ekonomskom forumu u grčkom gradu Delfi, još uvijek nije vidio taj nacrt.
Srbija u prvi plan stavlja formiranje zajednice općina sa srpskom većinom na sjeveru Kosova, što je predviđeno Briselskim sporazumom o normalizaciji odnosa iz 2013. godine.
Kosovo nastoji da se izbori da ta zajednica nema izvršna ovlašćenja, ističući da ne želi na svom teritoriju nešto poput Republike Srpske u BiH.
"S obzirom na insistiranje Brisela rado ću pogledati kakav su to nacrt pripremili, iako smatram da bi bilo bolje da su ga prvo prezentirali meni u Prištini. Ja ću, međutim, osigurati da se ispuni ono što je već dogovoreno 27. februara u Briselu, postojanje odgovarajućeg nivoa samouprave srpske zajednice prema najvišim evropskim međunarodnim standardima za zaštitu manjina", rekao je.
"Ono što nećemo dopustiti jest pravo na teritorijalizaciju i stvaranje bilo čega što bi izgledalo kao Republika Srpska u Bosni i Hercegovini. Nećemo dopustiti satelitsku paradržavu s destruktivnom suštinom koja bi potkopavala državnost Kosova", naglasio je.
Kurti tvrdi da u odnosima Srbije prema susjednim zemljama vidi sličnost s Rusijom.
"Naša zemlja je, međutim, normalna demokratska zemlja koja daje individualna i druga prava svojim građinama, ali ne dopušta teritorijalizaciju temeljenu na etničkoj pripadnosti jer je to protivno demokratiji i republici”, dodao je Kurti, koji je na vlasti od marta 2021.
Poručio je da on služi svim građanima Kosova bez obzira na etnički identitet, socijalnu pozadinu ili vjersku pripadnost, a da će u Briselu osigurati ustavnost i zakonitost na čitavoj teritoriji Kosova.
"Teritorijalni suverenitet i integritet su nešto što ne smije biti povrijeđeno. Želim normalne odnose sa Srbijom, evropske odnose, dobre susjedske odnose. Zaštita manjina nam je važna. Ali ne možemo dati izvršna ovlaštenja lokalnoj zajednici jer izvršna ovlaštenja pripadaju vladi i općinama", naglasio je.
Kazao je i da žele da ojačaju javne usluge koje bi bile ponuđene svim građanima bez obzira na etničku pripadnost, a ne davati ih zbog etničke pripadnosti.
"Dakle, pričekajmo da vidimo kako će se razvijati sastanak u Briselu", izjavio je.
Kosovo napreduje
Kurti kaže da će "kao polazna tačka" sastanka biti donošenje zajedničke deklaracije o nestalim osobama na Kosovu, koje je 2008. godine proglasilo nezavisnost od Srbije.
"Na Kosovu još uvijek imamo 1.617 nestalih osoba. One su prisilno otete, a njihova sudbina je i dalje nepoznata. Tokom posljednjih decenija otkriveno je pet velikih masovnih grobnica u Srbiji, a 950 Albanaca je ekshuminirano iz njih. Dvije grobnica su jezera gdje su u kamionima hladnjačama potopljena mrtva tijela Albanaca, ali kasnije su isplivala na površinu. Zato trebamo zajedničku deklaraciju kao početnu tačku sastanka na visokom nivou", objasnio je Kurti.
Vođa studentskih protesta 1997. na Kosovu protiv režima Slobodana Miloševića, a danas predsjednik stranke Pokret samoodređenje, putuje u Briselu ohrabren međunarodnim uspjesima ostvarenima prošle sedmice.
Vijeće Evrope odobrio je prijem Kosova u tu organizaciju za ljudska prava jer su tako glasale 33 zemlje članice od ukupno njih 45.
Istovremeno je EU ukinuo vize za državljane Kosova pa oni mogu lakše putovati u sve zemlje osim Španije, koja je zadržala prethodni režim.
"Svi građani Kosova, svi ljudi u mojoj zemlji, osjetili su se ove sedmice više Evropljanima nego ikada", rekao je Kurti.
Dodao je da je vizni režim ukinut nakon mnogih godina tokom kojih je Kosovo "ispunilo sve postavljene kriterije i uslove".
