"Dajući MAP Bosni i Hercegovini, imali bismo značajan stupanj kontrole nad tim kamo BiH ide u sigurnosnom i vojnom pogledu".
Bivša predsjednica Hrvatske Kolinda Grabar-Kitarović bila je prošle sedmice gošća u podcastu One Decision bivšeg direktora britanske vanjsko-obavještajne službe MI6 Sir Richarda Dearlovea.
Naglaske iz intervjua u kojem govori o ratu u Ukrajini i odnosu Rusije i Hrvatske prenosi N1.
Grabar-Kitarović je rekla i da je Putin utjecao na izbore na kojima je izgubila od aktualnog predsjednika Zorana Milanovića.
Najzanimljiviji dio intervjua svakako je bio onaj u kojem su se dotakli ruskog utjecaja u balkanskoj regiji i njenih iskustava u razgovorima s Putinom.
Grabar-Kitarović je upozorila kako "oni koji se protive ulasku Bosne i Hercegovine u NATO i EU" koriste izgovore kako se to ne bi dogodilo i da je trebalo iskoristiti trenutak prije nekoliko godina kada se cijelo vodstvo BiH slagalo oko pristupanja akcijskom planu za članstvo (MAP) u NATO-u – "uključujući (predsjednika Rs Milorada) Dodika koji je danas tako proruski i proputinovski nastrojen" i "prima instrukcije od Putina ili nekog drugog iz Rusije", po njenim riječima.
"Dajući MAP Bosni i Hercegovini, imali bismo značajan stupanj kontrole nad tim kamo BiH ide u sigurnosnom i vojnom pogledu. Nažalost, izgubili smo priliku jer Rs sad jasno daje do znanja da ne želi NATO ni EU", konstatirala je bivša predsjednica, koja je u junu postala supredsjednica panela Global Preparedness Monitoring Board (GPMB) koji su osnovali Svjetska banka i Svjetska zdravstvena organizacija, a koji je zadužen za pružanje sveobuhvatne procjene globalne spremnosti za hitne zdravstvene situacije.
U razgovoru je iznijela ozbiljnu optužbu na račun Rusije u hrvatskom kontekstu za koju, doduše, nije predstavila nikakve dokaze – da se umiješala u predsjedničke izbore na kojima je izgubila od Milanovića.
"Taj LNG terminal je bio najveća sporna tačka s Rusijom i vjerovatno je bio razlog za hibridne akcije tokom predizborne kampanje, što je pridonijelo rezultatu izbora 2020."
Na pitanje o tome kako ju je Putin osobno tretirao kao ženskog poglavara države, Grabar-Kitarović je dala do znanja da je "danas u modi demonizirati Putina, ali da se u tom smislu ne može požaliti", ali i da je bilo zanimljivo pratiti njegovu ideološku transformaciju od 2007., kada ga je prvi put susrela kao ministrica vanjskih poslova.
Pri susretu u Sočiju 2017. dočekao ju je, kaže, s buketom cvijeća: "Nije uopće bio mizogin i ponašao se vrlo diplomatski".
Komentirajući ukrajinsku operaciju oslobađanja okupiranog teritorija, koja očito ide mnogo sporije i teže nego što su se mnogi nadali, Grabar-Kitarović je ustvrdila da je "prije nego što je protivofenziva započela, zapravo bila jedan od onih glasova koji su upozoravali da treba smanjiti očekivanja od Ukrajinaca". Imala je realističniju perspektivu, kaže, upravo zbog hrvatskog iskustva s oslobađanjem.
"Da, bio bi golemi uspjeh i jako bih voljela da dospiju do obale Azovskog mora, ali moramo biti realistični da će u ovim okolnostima vjerojatno trebati nekoliko valova ovih protuofenziva da bi mogli ostvariti svoje ciljeve. A svaki proboj koji naprave, kao sa selom Robotine, značajan je", zaključila je Grabar-Kitarović.
Istaknula je i kako je Hrvatskoj za oslobađanje teritorija pod kontrolom srpskih pobunjenika "trebalo nekoliko strateški smještenih manjih operacija koje su dovele do one velike" te da je razlog što je operacija Oluja "trajala samo nekoliko dana i imala minimalni broj žrtava" taj što je Hrvatska vojska, "vodeći zajedničke vojne operacije s Armijom Bosne i Hercegovine, mogla zaobići sličnu obranu koju su paravojne snage lokalnih Srba postavile i doći straga", što Ukrajina "ne može napraviti kroz Crno more".
