Novi prijelaz Gradiška privremeno je stavljen u funkciju, ali to je izazvalo brojne rasprave.
Rekordan državni budžet ide u dalju proceduru, ali evropski milioni i Plan rasta ostali su u najavama. O ovoj temi, ali i o privremenom otvaranju novog graničnog prijelaza Gradiška nakon što se na starom urušio dio mosta i pješačka staza govorili smo sa Predragom Kojovićem, zastupnikom u Predstavničkom domu Parlamenta Bosne i Hercegovine.
Novi prijelaz Gradiška privremeno je stavljen u funkciju, ali to je izazvalo brojne rasprave. Političari iz Rs opravdavaju taj potez Ministarstva sigurnosti BiH dok veliki broj političara iz drugog bh. entiteta smatraju da je time izvršen atak na ustavni poredak BiH jer su iz reda Bošnjaka na Vijeću ministara BiH odbili dati saglasnost kao i ekspert iz FBiH Zijad Krnjić na sjednici Uprave za indirektno oporezivanja BiH (UIO BiH).
Ubrzo nakon toga su se iz UIO BiH oglasili tvrdeći da nije otvoren prijelaz već da je stari Gradiška premješten sa cjelokupnom logistikom dok se ne izvrši sanacija urušenog mosta. Elmedin Konaković, ministar vanjskih poslova BiH podnio je krivične prijave protiv Zorana Tegeltije, direktora UIO BiH zbog toga kao i protiv Ivice Bošnjaka, zamjenika ministra sigurnosti BiH jer su, kako kaže, izvršili krivično djelo budući da "premještanje" nije prepoznato u Zakonu o graničnoj kontroli BiH. Istog mišljenja je i Kojović.
"Sa pravnog stanovišta ovo je vrlo jednostavna situacija. Zakon ne poznaje premiještanje graničnog prijelaza. Poznaje privremeni prijelaz s određenim restrikcijama i ovo je bila jedna demonstracija sile iz Rs. Čudno je da je jedna zemlja koja je članica Evropske unije - Hrvatska i, na kraju krajeva radi se o šengenskoj granici, da je dopustila i pristala na takvo nešto i mislim da će to vjerovatno biti predmet rasprava na nadležnim tijelima u narednom periodu", kazao je Kojović.
Međutim, smatra Kojović, u pozadini cijele ove priče krije se pitanje koliko smo zapravo jedni drugima spremni nanositi štetu?
"Čak i kada to izaziva i nama štetu. Nema sumnje da nam treba granični prijelaz i da treba doći do poravnanja prihoda od poreza koliko znam taj je predmet na Sudu BiH. Također mi je drago i ja bih čestitao gospodinu Almiru Puriću iz Federalnog parlamenta i državnom ministru Edinu Forti u toj odluci otvoreno je još nekoliko prijelaza koje su oni zaista veoma tvrdoglavo godinama zagovarali - Izačić, Zagrad i Pašino polje. Mi smo izvozna i uvozna ekonomija, nama trebaju prijelazi, na kraju krajeva i vi i ja ćemo ove godine kada krenemo na more prvi dan odmora provesti cijeli dan na graničnim prijelazima i ako ih budemo imali više onda će možda te gužve biti manje. Tako da radi se o jednoj stvari koja je korisna za sve građane BiH, ali mi od toga uspijemo napraviti razlog za međusobne obračune i teške riječi i stvari koje je rekao ministar Srđan Amidžić su zaista neprihvatljive", istakao je Kojović.
A Amidžić je, nakon što Krnjić nije dao saglasnost za otvaranje novog graničnog prijelaza Gradiška, iznio ni uvreda na njegov i račun muslimana, što su također, brojni osudili. I za to su pojedini političari podnijeli krivične prijave, međutim, Kojović smatra da one neće imati epilog iz praktičnih razloga.
"Svojevremeno kada sam bio u Federalnom parlamentu tražio sam da se krivična djela koja se odnose na izazivanje rasne, vjerske i međuetničke mržnje drugačije kvalifikuju. Mi sada imamo postavljenu sljedeću pravnu konstrukciju: ukoliko neko nešto izjavi i to uznemiri javnost odmah je to okvalifikovano kao krivično djelo. Vrlo je teško to dokazati taj momenat i efekat uznemirenosti. Ja sam predlagao da odmah čim neko nešto takvo kaže da se to okvalifikuje kao krivično djelo bez obzira na taj efekat uznemirenosti, međutim, tada ljudi iz SDA nisu imali razumijevanja o čemu sam im govorio i danas je rezultat toga da su ti slučajevi bez sudskog epiloga", naveo je Kojović te poručio:
"Mi imamo jako puno jezika mržnje u javnom prostoru, ali recite vi meni kako sud može dokazati da je to izazvalo uznemirenost. Vi biste onda morali dovoditi stotine svjedoka, imati psihologe koji će to potvrditi. Ja sam predlagao i da se zabrani predmeta sa prozora na ulicu, ali vi imate u zakonu da je zabranjeno bacanje predmeta sa prozora na ulicu samo ako pogodite nekoga. I to je ono o čemu govorim."
Vijeće ministara BiH jučer je na sjednici utvrdilo Prijedlog državnog budžeta u kojem bi plate državnim službenicima konačno trebale biti uvećane, međutim, u njemu nije navedena pomoć za BHRT i institucije kulture. Kojović smatra da je to jedan veliki propust, ali i igrokaz na političkoj sceni.
"Uvijek želim podsjetiti da su institucije kulture njih 16 bile u državnom budžetu do 1998. godine i tada je neko ko je bio na vlasti odlučio da ih izbaci. Ko je bio tada na vlasti možete sami provjeriti da ja ne govorim, ali smo mi nakon toga pokušavali te stavke vratiti. Mi smo glasali protiv državnog budžeta BiH prošle godine zato što nisu bile uključene institucije kulture, a posebno BHRT i isto tako će biti i ovaj put. Ministar Edin Forto je predlagao da se u registar javnih preduzeća ili agencija i institucija koje se finansiraju iz državnog budžeta uvede i da se on finansira ne u punom, ali u onom kapacitetu da se uzmu njegovi dugovi, način funkcionisanja i plan rada", naveo je te naglasio:
"Ne moram reći kao čovjek koji je bio novinar i radio na BHRT-u da je važno da imamo javnog emitera. Budžet je narastao, razumijem da ovaj put nije prisutna dobit Centralne banke, ali mislim da je zbog sve ove inflacije mogao biti malo jači. Mi ćemo govoriti da nećemo podržati budžet zbog nedostatka gore pomenute pomoći, ali nas će onda optuživati da ne želimo podržati radnicima veće plate i tako taj igrokaz kod nas funkcioniše. S jedne strane stavite nešto što je socijalno dobro, a s druge, nešto što je loše i onda kažete pa dajte podržite."
