Marijana Hrvić-Šikuljak, zastupnica DF-a u Parlamentu Federacije Bosne i Hercegovine upozorila je u emisiji Dan uživo na N1 da FBiH ni godinu nakon usvajanja zakona o zaštiti od nasilja nad ženama nema usvojene sve podzakonske akte potrebne za njihovu primjenu. Govoreći o nedavnim slučajevima femicida, kaznama za nasilnike, nadzoru nad počiniteljima, ali i pravu porodilja na pratnju pri porodu, poručila je da su kazne i dalje preblage, da institucije ne rade dovoljno na prevenciji nasilja te da se ključni zakoni i inicijative mjesecima blokiraju ili skidaju s dnevnog reda sjednica Federalnog parlamenta.
Govoreći o izmjenama Krivičnog zakona FBiH i prvoj podignutoj optužnici za femicid nakon izmjena zakona, Hrvić-Šikuljak je kazala da zakoni bez podzakonskih akata ne mogu biti u potpunosti implementirani.
“Krivični zakon je stupio na snagu početkom augusta prošle godine i od tada se on i primjenjuje. Zakon o zaštiti od nasilja u porodici i nasilja prema ženama smo usvojili prije već godinu dana. Podzakonski akti, nažalost, nisu doneseni, nisu svi ni finalizirani”, rekla je.
Dodala je da su kazne za ovakva djela i dalje nedovoljne.
“Kazne su prema mom mišljenju uvijek premale. Mi smo Balkanci, nas jednostavno, između ostalog, i visoke kazne mogu nekako disciplinovati. Kazne su ova dva zakona, odnosno krivičnog, pooštrene, ali mislim nedovoljno”, navela je.
Podsjetila je i na amandmane koje je ranije predlagala, a koji nisu usvojeni.
“Tražila sam da 200 KM bude jedan dan otkupa novčane kazne. Ostalo je bilo da se poveća kazna zatvora za tešku tjelesnu povredu, pogotovo kada osoba podlegne nakon tih teških tjelesnih povreda”, istakla je.
Govoreći o silovanju i definiciji pristanka, rekla je da je tražila strožije kazne.
“Ta kazna je vrlo mala, do tri godine. Ja sam tražila da to bude od godinu do pet, kao što je i za stav jedan, član 203 koji se odnosi na silovanje”, kazala je.
Hrvić-Šikuljak se osvrnula i na nedavna ubistva žena, ističući da odgovornost ne snose samo počinitelji.
“Ja mislim da odgovornost snose i institucije, pa i sama zaštitarska agencija. Kako takva jedna osoba koja je osuđivana može uopšte da radi u zaštitarskoj agenciji?”, upitala je komentarišući slučaj Tarika Prusca kada je nedavno u stanu na Dobrinji ubio suprugu iz vatrenog oružja koja je bila s njim u brakorazvodnoj parnici.
Naglasila je i da Bosna i Hercegovina, generalno, mora ozbiljnije regulisati pitanje oružja.
“Bosna i Hercegovina je jedna od evropskih zemalja u kojoj najviše civili imaju po glavi stanovnika oružje. Dakle to se mora regulisati”, rekla je.
Govoreći o nadzoru nad počiniteljima nasilja, upozorila je da sistem nije dovoljno efikasan.
