Od 2014. do 2024. godine kroz više od 1.300 dozvola za prenamjenu šumskog zemljišta obuhvaćeno je više od 2.800 hektara, odnosno skoro 30 kilometara kvadratnih ove površine, pokazuje istraživanje Fondacije Atelje za društvene promjene i Transparency Internationala u BiH.
Bez obzira na ozbiljnost brojki, javnost često ne zna zašto se, niti u čiju korist prenamjena dešava. Osim unapređenja transparentnosti, neophodno je i donošenje zakona o šumama na državnom nivou, kako bi ova oblast adekvatno bila uređena, a zloupotrebe spriječene.
Koncesije su oblast koja je postala sinonim za neodgovorno upravljanje prirodnim resursima, kao i netransparentno vođenje postupaka preraspodjele dobiti. Od 1.398 evidentiranih dozvola za prenamjenu šumskog zemljišta u BiH za deset godina, 977 registrovano je u Rs, dok je u FBiH izdata 421 dozvola. Od skoro 30 kilometara kvadratnih ove površine, više od polovine prenamijenjeno je za realizaciju koncesionih ugovora, o čemu je javnost malo ili nikako informisana.
Aleksa Vučen, Transparency International BiH:
„Jedna od situacija koja je, svakako, obilježila cijelo ovo istraživanje, ali i situaciju, uopšte, je to da u FBiH od 2009. godine ne postoji zakon koji reguliše upravljanje šumama, pa samim tim, proces prenamjene šumskog zemljišta. Taj proces je funkcionisao na način da su kantoni donosili svoje zakone, pa jedan od kantona, takođe nema svoj zakon. To su sve problemi s kojima se ova oblast suočava.“
Kao jedan od primjera netransparentnosti u procesu prenamjene je rudnik „Rupice“ u Varešu, projekat koji je izazvao značajnu pažnju i zabrinutost javnosti zbog uticaja na životnu sredinu i izvorišta vode, a samim tim, zdravlje stanovništva. Da odluka Vlade FBiH o privremenom korištenju šumskog zemljišta za realizaciju koncesionog govora nije u skladu s Ustavom BiH, utvrdio je prije dvije godine i Ustavni sud BiH, jer Vlada nije bila nadležna raspolagati državnom imovinom.
U Rs je za potrebe koncesija posječeno 1.072 hektara šume, dok je u Federaciji BiH ta površina duplo manja, oko 573 hektara za deset godina.
