Ko je u Libanu sređivao vize za BiH? Koštale do 6.200 dolara

Redakcija Mostar

U okviru istrage uhapšeni su pripadnik libanonskih sigurnosnih službi i muškarac koji se bavio organizovanjem turističkih putovanja, dok se traga za još dvojicom osumnjičenih.

Libanonske sigurnosne službe istražuju mrežu posrednika osumnjičenih da su organizovali izdavanje turističkih viza za Bosnu i Hercegovinu, koje su pojedinci koristili kao ulaznu tačku za ilegalni odlazak prema Njemačkoj i drugim evropskim državama.

U okviru istrage uhapšeni su pripadnik libanonskih sigurnosnih službi i muškarac koji se bavio organizovanjem turističkih putovanja, dok se traga za još dvojicom osumnjičenih.

Posebnu pažnju izazvali su navodi o mogućim kontaktima s osobama iz Ambasade Bosne i Hercegovine u Jordanu i Ministarstva vanjskih poslova BiH, ali za sada nema dokaza da je bilo koji bh. diplomatski ili konzularni službenik učestvovao u nezakonitim aktivnostima.

Kako piše libanonski portal "Lebanon Debate", istraga je pokrenuta 19. oktobra, nakon što su sigurnosne službe počele provjeravati aktivnosti narednika Ahmeda M. H., pripadnika jedinice za zaštitu i intervencije.

Sumnja se da je bio povezan s turističkom agencijom "Vera Travel Agency", iza koje su, prema navodima istražitelja, stajala braća Rabi i Mehran A. R. Preko ove agencije klijenti su navodno dolazili do turističkih viza za Bosnu i Hercegovinu, iako im naša zemlja nije bila konačno odredište.

Šta je tvrdio narednik?

Narednik je u prvom iskazu tvrdio da je samo pronalazio zainteresovane klijente i da nije znao šta se s njima dešava nakon dolaska u Bosnu i Hercegovinu. Naveo je da je jedan od braće osiguravao vize preko Ambasade Bosne i Hercegovine u Amanu, po cijeni od 1.800 dolara, dok je on za svakog upućenog klijenta dobijao 200 dolara.

Međutim, nakon pregleda njegovog mobilnog telefona promijenio je iskaz. Priznao je da je posredovao za približno 50 osoba, a istražitelji su utvrdili da su cijene usluga u pojedinim slučajevima dostizale 6.200 dolara po osobi.

Njegova provizija kretala se između 300 i 500 dolara, a ukupnu zaradu od ovih aktivnosti procijenio je na oko 23.000 dolara.

Forenzičkom analizom telefona pronađeno je približno 400 fotografija pasoša, viza i drugih dokumenata, kao i prepiske o rezervacijama, uplatama i odredištima putnika.

Među porukama su zabilježeni i razgovori o prebacivanju osoba koje su se nalazile u Srbiji prema Njemačkoj kopnenim putem. U jednoj od prepiski narednik je pitao koliko bi koštalo prebacivanje trojice mladića.

U drugom razgovoru dvjema putnicama davao je upute kako da odgovore ukoliko ih granični službenici budu ispitivali o razlozima putovanja, savjetujući im da kažu da dolaze turistički i da ne spominju odlazak u ambasadu.

Prema njegovom kasnijem iskazu, posredovanje je počelo još 2022. godine, kada je jedan od posrednika njegovom bratu osigurao vizu za Bosnu i Hercegovinu. Brat je legalno otputovao iz Bejruta, ali je potom ilegalno ušao u Njemačku.

Koliko su imali klijenata?

Istraga je proširena i na Bilala M. A., uhapšenog 11. novembra u Tripoliju. Istražiteljima je rekao da je od 2025. do 2026. godine imao približno 110 klijenata i da je pružanjem usluga zaradio oko 60.000 dolara.

Negirao je povezanost s krijumčarenjem ljudi, tvrdeći da se njegov posao završavao dolaskom putnika u Bosnu i Hercegovinu. Naveo je da je iznos od 4.800 dolara, koji su pojedini klijenti plaćali, obuhvatao avionske karte, smještaj i druge turističke usluge, dok je konzularna taksa za vizu iznosila 71 dolar.

Istražitelji još nisu utvrdili da li se 50 klijenata koje je spominjao narednik preklapa s Bilalovih 110, niti koliko je tih osoba nakon dolaska u BiH zaista ilegalno nastavilo put prema drugim evropskim državama.

Postoji li veza sa institucijama BiH?

Posebno osjetljiv dio istrage odnosi se na navodne kontakte s osobama povezanim s diplomatskim institucijama Bosne i Hercegovine.

Narednik je tvrdio da je Bilal poznavao jednog konzularnog službenika Ambasade Bosne i Hercegovine u Amanu, kao i da je kćerka njegovog brata putovala s njim u Jordan, gdje je navodno radila kao prevoditeljica u ambasadi. Bilal je negirao ove tvrdnje.

Ipak, tokom saslušanja Bilal je izjavio da je postigao dogovor s osobom koju je opisao kao utjecajnu u Ministarstvu vanjskih poslova Bosne i Hercegovine. Prema njegovim riječima, dogovor je podrazumijevao plaćanje 700 eura za svaku izdatu vizu. Identitet osobe nije otkrio.

Dostupni istražni materijali, kako navodi "Lebanon Debate", zasad ne sadrže dokaze o umiješanosti zaposlenika Ambasade Bosne i Hercegovine ili drugih bh. diplomatskih i konzularnih službenika u nezakonite aktivnosti. Navodi o takvim kontaktima za sada se zasnivaju na iskazima osumnjičenih.

Koliko je pronađeno novca?

Tokom pretresa kuće narednika istražitelji su pronašli i zaplijenili 83.900 dolara i 48,8 miliona libanskih funti. Pronađeni su i prazan okvir pištolja, metak te pasoš druge osobe.

Narednik je tvrdio da novac potječe od trgovine automobilima i porodične imovine, negirajući da je riječ o zaradi od posredovanja pri izdavanju viza.

U kući drugog osumnjičenog pronađeni su automatska puška kalašnjikov i municija, za koje je izjavio da ih je naslijedio od oca. Istražitelji su zaplijenili i 39 zahtjeva za olakšavanje prolaska, od čega 25 kod narednika, a 14 kod Bilala.

Obojica su negirala da su naplaćivala prikupljanje tih dokumenata.

Libanonske vlasti produžile su za 30 dana nalog za potragu i privođenje braće Rabi i Mehran A. R. Analiza njihovih telefonskih brojeva pokazala je da su 25. oktobra bili registrovani na području aerodroma u Bejrutu, ali do zaključenja istražnog zapisnika nisu pribavljeni zvanični podaci o njihovom ulasku u Liban ili izlasku iz zemlje.

Narednik i Bilal zadržani su 13. novembra i po nalogu vojnog tužilaštva, u postupku koji se odnosi na pronađeno oružje, municiju i dokumente za olakšavanje prolaska. Odluka o zaplijenjenom novcu odgođena je do završetka dodatnih provjera i konsultacija s nadležnim tužilaštvom.

Istražni materijal, zajedno s uhapšenima i zaplijenjenim predmetima, predat je 13. novembra Apelacionom tužilaštvu u oblasti Mount Lebanon.

Istraga bi trebala rasvijetliti kome je završavao novac koji su plaćali klijenti, jesu li turističke vize za BiH bile dio organizovanog sistema ilegalnih migracija i da li je prebacivanje putnika prema Evropskoj uniji bilo unaprijed dogovoreno.

Komentari

Ovaj članak nije moguće komentarisati.

Ko je u Libanu sređivao vize za BiH? Koštale do 6.200 dolara