Izraelski biznismen Amir Gross Kabiri za samo šest godina izgradio je poslovnu i političku mrežu koja se od mostarskog Aluminija proširila na energetiku, sport, kulturu, međunarodnu trgovinu i odnose s političkim rukovodstvom Rs, navodi se u opsežnom istraživanju arapskog portala NoonPost.
Istraživanje palestinskog novinara Khaleda Aslana, objavljeno 23. oktobra pod naslovom „Amir Kabiri: Ekonomsko lice mreže izraelskog utjecaja u Bosni“, detaljno analizira kako su poslovne aktivnosti izraelskog investitora postale povezane s političkim interesima predsjednika HDZ-a BiH Dragana Čovića i lidera SNSD-a Milorada Dodika, ali i s diplomatskim djelovanjem Izraela na zapadnom Balkanu.
Autor prati Kabirijev uspon od preuzimanja upravljanja dijelovima mostarskog Aluminija do osnivanja organizacija koje nose naziv izraelskih privrednih komora u Mostaru i Banjoj Luci, njegovog uključivanja u energetske projekte i sve intenzivnijih kontakata s izraelskim zvaničnicima.
Kabirijev dolazak u Bosnu i Hercegovinu uslijedio je nakon finansijskog sloma Aluminija, koji je 10. jula 2019. obustavio proizvodnju zbog nagomilanih dugovanja, prvenstveno za električnu energiju. Bez posla je tada ostalo više od 900 radnika.
U februaru 2020. osnovana je kompanija Aluminij Industries, povezana s grupacijom M.T. Abraham Group, koja je nakon pregovora s Vladom Federacije BiH preuzela upravljanje dijelovima proizvodnog kompleksa.
Ugovor nije podrazumijevao prijenos vlasništva nad fabrikom, nego zakup proizvodnih kapaciteta na period od 15 godina, uz mogućnost produženja za dodatnih 15 godina.
Proizvodnja je obnovljena u novembru 2020. godine, a prihodi kompanije porasli su s manje od milion KM u prvoj godini poslovanja na približno 470 miliona KM u 2021. Već 2022. premašili su milijardu KM, uz neto rezultat od približno 56 miliona KM.
Nakon toga prihodi su pali na približno 331 milion KM u 2023. i 180 miliona KM u 2024, dok su tokom 2025. ponovo premašili 300 miliona KM.
NoonPost posebnu pažnju posvećuje načinu na koji je Kabiri učvrstio poziciju u Mostaru i političkoj podršci koju je dobio kroz odnose s Draganom Čovićem.
Pozivajući se na istraživanje Detektora, arapski portal prenosi ocjene novinarke Kristine Perić, glavne urednice portala Istina.media, i istraživačkog novinara Amarilda Gutića, koji su godinama pratili poslovanje Aluminija i političke odnose u Hercegovini.
„Znamo da je ta veza na početku cvjetala. Isto tako znamo da ona danas, s vremenskim odmakom od pet godina, nije na razinama na kojima je bila i da su se Amir Gross Kabiri i Dragan Čović prilično udaljili“, izjavila je Perić za Detektor.
Gutić smatra da Kabiri bez podrške HDZ-a BiH i Dragana Čovića ne bi uspio izgraditi sadašnju poslovnu poziciju.
„Sada bi negirao te veze s HDZ-om koje su se godinama poslije proširile i na Milorada Dodika i SNSD. I tu su pokušavali naći neke zajedničke interese, mislim prije svega spram Rusije, odakle i Kabiri crpi jedan dio svoje moći“, izjavio je Gutić.
Posebno pitanje otvoreno je nakon što je Kabirijeva kompanija 2025. objavila prelazak ugovora o zakupu Aluminija u narednu desetogodišnju fazu.
Mali dioničari osporavali su način produženja ugovora, tvrdeći da nisu ispunjeni predviđeni uslovi, dok je Aluminij Industries insistirao da je postupak proveden u skladu s ugovorom.
„Ništa o tom cijelom postupku ne znamo, i uopće ne znamo kako se Vlada danas ponaša naspram tih 44 posto vlasništva koje imaju u Aluminiju“, upozorila je Kristina Perić.
Amarildo Gutić također je problematizirao način produženja ugovora, ističući da su o takvoj odluci morali biti upoznati predstavnici vlasnika.
„Morala je znati Vlada Federacije i Vlada Hrvatske, koja ima svoj udjel, i, naravno, mali dioničari“, kazao je Gutić.
NoonPost navodi da se Kabirijev utjecaj ubrzo proširio izvan industrijskog kompleksa.
Njegova grupacija u decembru 2021. počela je finansijski podržavati HŠK Zrinjski, a Kabiri je kasnije postao potpredsjednik kluba. U maju 2022. zajedno s Draganom Čovićem učestvovao je u otvaranju umjetničkog centra Hub of Fine Arts u Mostaru.
Tokom otvaranja centra Čović je govorio o zajedničkim projektima, dok je mostarski gradonačelnik Mario Kordić izražavao podršku gradskih vlasti Kabirijevim ulaganjima.
U septembru 2022. u Mostaru je osnovana organizacija pod nazivom Privredna komora Države Izrael u Bosni i Hercegovini, na čijem je čelu Kabiri.
Istraživanje ističe da je naziv organizacije stvarao dojam zvaničnog trgovinskog predstavništva Izraela, iako dokumentacija Ministarstva pravde BiH pokazuje da je 31. maja 2022. registrovana kao udruženje.
Ministarstvo pravde BiH je u decembru 2023. pojasnilo da nije nadležno za registraciju zvaničnih privrednih komora stranih država, dok je Vanjskotrgovinska komora BiH navela da s Kabirijevom organizacijom nema institucionalnu saradnju.
Uprkos tome, izraelski ambasadori i diplomate učestvovali su u aktivnostima organizacije, uključujući pripreme za Međunarodni sajam privrede u Mostaru 2023, kada je Izrael bio zemlja partner.
Na sajmu su predstavljene izraelske kompanije iz oblasti tehnologije, sigurnosti i vojne industrije, među kojima Israel Aerospace Industries i Elta Systems.
Dan Oryan, tadašnji direktor odjela za zapadni Balkan u izraelskom Ministarstvu vanjskih poslova, izjavio je da predstavljanje izraelskih kapaciteta u takvom obimu ranije nije zabilježeno na Balkanu.
Kabirijevi odnosi s izraelskom diplomatijom posebno su došli do izražaja tokom njegovog sukoba s tadašnjom gradonačelnicom Sarajeva Benjaminom Karić.
Sukob je počeo nakon neslaganja oko obilježavanja izraelskih državnih događaja i spomen-ploče na sarajevskoj Vijećnici, a dodatno je zaoštren nakon početka izraelskih vojnih operacija u Gazi.
Kabiri je Karić optuživao za podršku Hamasu, dok je ona podnijela prijavu zbog navodnog uznemiravanja i prijetnji.
Nakon što je u Gradsku upravu Sarajeva stigao paket s izraelskim obilježjima i porukom povezanom s događajima od 7. oktobra, izraelska ambasadorica Galit Peleg obratila se institucijama Federacije BiH i Ministarstvu vanjskih poslova BiH, izražavajući podršku Kabiriju.
Istraživanje se bavi i njegovim odnosima s jevrejskim institucijama u Bosni i Hercegovini.
Kabiri je preuzeo vodeću ulogu u Jevrejskoj zajednici Mostara, koja ima približno 40 registrovanih članova, ali su njegovi javni istupi izazvali protivljenje pojedinih predstavnika jevrejskih organizacija u Sarajevu.
Jakob Finci, nekadašnji predsjednik Jevrejske zajednice BiH, isticao je da Kabiri govori u svoje ime i da njegovi politički stavovi ne predstavljaju stavove svih Jevreja u zemlji.
Posebno oštar sukob imao je s Vladimirom Andrleom, predsjednikom Jevrejskog kulturno-prosvjetnog i humanitarnog društva La Benevolencija.
„Ja sam se pobunio, on je zaprijetio, i to je rezultiralo krivičnom prijavom koju sam podnio Federalnoj upravi policije“, izjavio je Andrle za Detektor.
Prijava je kasnije odbačena.
„Iskreno da kažem, s obzirom na konekcije koje gospodin Kabiri ima u federalnoj Vladi, nisam ni očekivao neki drugi rezultat“, rekao je Andrle.
NoonPost posebno obrađuje Kabirijevo uključivanje u energetske projekte, koji su posljednjih godina postali jedno od najvažnijih pitanja u odnosima BiH, Hrvatske i Sjedinjenih Američkih Država.
Njegova grupacija razvijala je planove za solarne elektrane i gasnu elektranu u krugu Aluminija, a zatim se uključila i u razgovore povezane s projektom Južne interkonekcije.
U februaru 2026. Kabiri je u Vašingtonu potpisao memorandum s kompanijom Atlantic-SEE LNG Trade o mogućem dugoročnom snabdijevanju njegovih projekata američkim ukapljenim prirodnim gasom.
Ministar vanjskih poslova BiH Elmedin Konaković izjavio je za Detektor 27. februara da ga je iznenadilo Kabirijevo prisustvo na skupu na kojem je memorandum potpisan, ukazujući na njegove „posebne veze“ i „lobije“, kao i pristup određenim političkim i poslovnim krugovima.
Kristina Perić ocijenila je da njegovo uključivanje u energetski projekt pokazuje ozbiljnu lobističku aktivnost.
Federalno ministarstvo energije, rudarstva i industrije naknadno je pojasnilo da kompanija Energoinvest ima zakonsku osnovu za uvoz prirodnog gasa, dok Kabirijeva grupacija može učestvovati kao kupac ili potrošač.
U septembru 2026. Kabirijeva grupacija najavila je i razvoj centra za umjetnu inteligenciju i računarstvo u oblaku u industrijskoj zoni Aluminija, s početnim energetskim kapacitetom od 50 megavata i mogućnošću proširenja na više od 200 megavata.
Drugi veliki dio istraživanja NoonPosta odnosi se na Kabirijeve veze s političkim rukovodstvom Rs.
Autor navodi da su se odnosi Izraela i rukovodstva Rs razvijali godinama prije Kabirijevog dolaska u BiH, ali da je izraelski biznismen tokom posljednje dvije godine postao jedan od važnih posrednika u njihovom daljnjem jačanju.
U oktobru 2024. Kabiri se pojavio uz Milorada Dodika i ambasadoricu Galit Peleg na događaju posvećenom godišnjici napada Hamasa na Izrael.
U martu 2025. Kabiri i Dodik zajedno su boravili u Jerusalemu na konferenciji o antisemitizmu.
Nakon potpisivanja memoranduma o gasu u Vašingtonu, Dodik je u februaru 2026. Kabirija nazvao „dokazanim prijateljem“ Rs.
U augustu 2026. u Banjoj Luci registrovana je organizacija pod nazivom Privredna komora Države Izrael u Rs.
Prema dokumentaciji koju prenosi NoonPost, organizacija je registrovana kao nezavisno udruženje građana, a njeni osnivači su Kabiri, Adam Danon i advokat Davorin Marinković.
Svečano predstavljanje organizacije održano je 3. septembra u sjedištu Vlade Rs, uz prisustvo političkog rukovodstva entiteta i izraelskih zvaničnika.
Skupu su prisustvovali Milorad Dodik, Željka Cvijanović, Savo Minić i drugi predstavnici vlasti, kao i izraelski ministar za dijasporu i borbu protiv antisemitizma Amichai Chikli te ambasadorica Galit Peleg.
Izraelski predsjednik Isaac Herzog uputio je poruku podrške, dok je Dodik najavio mogućnost zajedničkih ekonomskih i tehnoloških projekata vrijednih približno dvije milijarde dolara.
NoonPost ukazuje na nesrazmjer između političkih najava i stvarnih ekonomskih pokazatelja.
Prema podacima koje prenosi, Izrael je zauzimao tek 36. mjesto među investitorima u Rs, dok je međusobna trgovina tokom prve polovine 2026. iznosila svega nekoliko miliona KM.
Izraelski sigurnosni analitičar Kobi Michael odnose Izraela i Rs opisao je kao „tople i pragmatične“, uz ocjenu da Srbija ostaje najvažniji izraelski partner na Balkanu u vojnoj, industrijskoj i ekonomskoj saradnji.
Vuk Vuksanović, predavač na King's College London, smatra da izraelsko približavanje rukovodstvu Rs ima širi geopolitički značaj.
Prema njegovoj analizi, Izrael na zapadnom Balkanu razvija odnose s političkim partnerima koji mu mogu pomoći u oblikovanju evropskih stavova prema Palestini, ali i u ograničavanju utjecaja Turske i Irana.
Vuksanović podsjeća da su politički odnosi Izraela i rukovodstva Rs intenzivirani još 2012. godine, kada je tadašnji izraelski ministar vanjskih poslova Avigdor Lieberman posjetio Milorada Dodika.
Analitičar Kurt Bassuener iz Vijeća za politiku demokratizacije smatra da veze s Izraelom rukovodstvu Rs otvaraju pristup političkim krugovima u Sjedinjenim Američkim Državama povezanim s izraelskom desnicom.
NoonPost u tom kontekstu navodi i aktivnosti lobističkih organizacija registrovanih prema američkom Zakonu o registraciji stranih agenata, koje zastupaju interese institucija Rs u Vašingtonu.
U septembru 2026, nakon osnivanja nove organizacije u Banjoj Luci, delegacija Rs boravila je u Izraelu radi priprema za susrete s izraelskim premijerom Benjaminom Netanyahuom.
Ana Trišić-Babić tada je govorila o potrebi da se politički odnosi pretvore u konkretne ekonomske projekte, navodeći novoosnovanu organizaciju kao jedan od mehanizama buduće saradnje.
Istraživanje NoonPosta objavljeno je u okviru šireg serijala „Izraelski koridor na Balkanu“, koji prati izraelske poslovne, sigurnosne i političke veze u državama regije.










