Zaostavština Dževada Karahasana, jednog od najznačajnijih bosanskohercegovačkih književnika, bit će pohranjena i stručno čuvana na Univerzitetu u Grazu, koji je otkupio njegovu književnu ostavštinu.
Vijest je objavio Franz-Nabl institut za istraživanje književnosti Univerziteta u Grazu, ustanove koja već ima snažnu vezu s Karahasanovim životom i radom. Pisac je u Grazu živio i stvarao, a u tom gradu je i preminuo 19. maja 2023. godine.
U građi koju je preuzeo Univerzitet u Grazu nalaze se Karahasanove rukopisne bilješke, književni materijali, korekture njegovih djela, kao i obimna bibliografija njegovih knjiga i tekstova te radova posvećenih njegovom stvaralaštvu. Među građom su i publikacije na bosanskom jeziku.
Karahasan je iza sebe ostavio djela koja su ga učinila jednim od prepoznatljivih autora evropske književnosti. Rođen je 1953. godine u Bosni i Hercegovini, a od 1986. predavao je književnost i teatrologiju na Univerzitetu u Sarajevu.
Tokom rata napustio je opkoljeno Sarajevo i djelovao na više evropskih univerziteta. S Grazom je posebno povezan od 1997. godine, kada je imenovan gradskim piscem. Njegov boravak u tom gradu ostavio je trag i u tamošnjem književnom životu.
Među njegovim djelima posebno mjesto zauzimaju romani „Sara i Serafina“ i „Utjeha noćnog neba“, kao i knjige eseja, pripovijetki i dramski tekstovi. U posljednjoj knjizi „Einübung ins Schweben“, objavljenoj 2023. godine, ponovo se bavio iskustvom opsade Sarajeva.
Karahasan je za svoj književni rad dobio niz međunarodnih priznanja, među kojima su Herderova nagrada, Leipziška nagrada za evropsko razumijevanje, Nagrada Franz-Nabl i Goetheova nagrada Grada Frankfurta.










