Kanton Sarajevo uvodi porez na prazne nekretnine: Ovo su detalji novog zakona

Redakcija Mostar

Prema predloženim odredbama, osnovicu za obračun poreza činila bi korisna površina nekretnine, dok bi općinska vijeća određivala konkretnu visinu poreza u rasponu od četiri do šest KM po kvadratnom metru.

Nacrtom zakona o porezu na nekorištene nekretnine u Kantonu Sarajevo predviđeno je uvođenje godišnjeg poreza na stanove i poslovne prostore koji se ne koriste, a njegov iznos kretao bi se od četiri do šest KM po kvadratnom metru. Za vlasnike koji posjeduju više nekretnina predviđene su i znatno više porezne stope. Porez bi plaćali domaći i strani, fizički i pravni subjekti koji su vlasnici nekretnina na dan 31. decembra godine za koju se utvrđuje porezna obaveza. Ova obaveza odnosila bi se i na nekretnine koje nisu upisane u zemljišne knjige, ukoliko je moguće utvrditi njihovu korisnu površinu.

Prema predloženim odredbama, osnovicu za obračun poreza činila bi korisna površina nekretnine, dok bi općinska vijeća određivala konkretnu visinu poreza u rasponu od četiri do šest KM po kvadratnom metru. Općine bi mogle utvrđivati različite iznose u zavisnosti od lokacije, naselja, ulice ili zone u kojoj se nekretnina nalazi.

Obračun i naplatu poreza provodila bi Porezna uprava Federacije BiH, koja bi porez utvrđivala rješenjem. Vlasnici bi bili obavezni podnijeti poreznu prijavu do 30. januara tekuće godine za prethodnu godinu, a utvrđeni porez platiti u roku od 30 dana od prijema rješenja.

To je možda i prva zamjerka predloženom rješenju. S obzirom na to da bi prihodi od poreza bili raspoređeni između općina i Kantona Sarajevo u omjeru 50:50, logično bi bilo da se notarima, advokatima i nadležnim općinskim službama nametne obaveza evidentiranja novih vlasnika i naplate poreza. S druge strane, oni koji traže porezno oslobađanje ili određene olakšice morali bi sami pribavljati obimnu dokumentaciju.

Prema ovom nacrtu, općine bi vodile i redovno ažurirale evidencije nekretnina te kontrolirale njihovo prijavljivanje. Za neprijavljene nekretnine mogle bi izdavati naloge za prijavu Poreznoj upravi. Predviđene su i novčane kazne. Za neprijavljivanje stjecanja nekretnine općini, kao i za nepodnošenje porezne prijave Poreznoj upravi, kazne bi iznosile od 1.000 do 3.000 KM. Za lažno prikazivanje ili prikrivanje činjenica radi ostvarivanja poreznog oslobađanja predviđene su kazne od 2.000 do 5.000 KM. Na neplaćeni porez obračunavala bi se i zatezna kamata.

Prihodi ostvareni naplatom ovog poreza dijelili bi se ravnomjerno: 50 posto pripalo bi općini na čijem je području porez naplaćen, a preostalih 50 posto Kantonu Sarajevo. Općine bi u roku od 60 dana od stupanja zakona na snagu trebale objaviti javne pozive za prijavu i upis nekretnina u svoje evidencije. Ministarstvo finansija Kantona Sarajevo trebalo bi, nakon tri godine primjene zakona, izvršiti procjenu njegovih efekata, prenosi vijesti.ba.

Nacrtom zakona od plaćanja poreza izuzete su i vjerske zajednice. Takvo rješenje može se smatrati opravdanim kada je riječ o vjerskim objektima i nekretninama koje neposredno služe za obavljanje vjerskih aktivnosti. Međutim, nije potpuno jasno zbog čega se izuzeće odnosi i na stanove ili poslovne prostore u njihovom vlasništvu koji stoje prazni i ne koriste se. Isto se može reći i za općinske prostore te nekretnine javnih preduzeća koje godinama ostaju neiskorištene, iako bi i one, prema osnovnoj svrsi zakona, mogle biti obuhvaćene poreznom obavezom.

Komentari

Ovaj članak nije moguće komentarisati.