"Građani vide da ni Crna Gora i Srbija, koje pregovaraju već 10 odnosno osam godina, nisu blizu članstva u EU. Štaviše, danas se perspektiva ulaska čini daljom nego prije 10 godina. I tu je krivica i EU".
Šest godina nakon što je Bosna i Hercegovina predala zahtjev za članstvo, evropski komesar za proširenje Oliver Varhelyi potvrdio je da je Evropska komisija preporučila da se toj državi dodijeli status kandidata.
Uz poruku da Evropa ispunjava obećanja, Varhelyi je saopćio da je otvaranje vrata za BiH prekretnica u politici proširenja EU.
"Imamo velike nade i očekivanja da će 14 ključnih prioriteta biti ispunjeno na dobrobit građana", istakao je Varhelyi.
Od političara u Sarajevu očekuje se da ispune, ne tako kratak spisak od 14 prioriteta i reformi koje se odnose na demokratiju i vladavinu prava i o njima nema pregovora.
"BiH ih mora ispuniti sve prije nego što bude u mogućnosti otvoriti pregovore", istakao je prethodno evropski komesar za proširenje.
Za građane BiH kandidatski status je poruka da EU nije u potpunosti zaboravila na njih, kaže politički analitičar Adi Ćerimagić.
"Međutim, ova odluka neće stvoriti euforiju ili velika očekivanja.
Građani vide da ni Crna Gora i Srbija, koje pregovaraju već 10 odnosno osam godina, nisu blizu članstva u EU", kaže analitičar Inicijative za evropsku stabilnost.
"Štaviše, danas se perspektiva ulaska čini daljom nego prije 10 godina. I tu je krivica i EU", napominje on za BBC na srpskom jeziku.
Za vlasti u Sarajevu odluka o statusu kandidata je na neki način ispravka dugogodišnje pogrešno vođene EU politike, kaže Adi Ćerimagić.
EU prvo BiH nije dopustila godinama da preda zahtjev za članstvo, podsjeća on.
"Kada konačno jesu, Komisija je odlučila 2019. da ohladi i ono malo nade kroz mišljenje koje nije uključilo referencu na kandidatski status.
U isto vrijeme, ova odluka je poziv da nove vlasti shvate ozbiljno put do otvaranja pregovora o članstvu, i kao i Sjeverna Makedonija ili Albanija, urade i više od onoga što je potrebno", kaže analitičar.
Bosna i Hercegovina je Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju potpisala 2008, ali je na njenom putu evrointegracija bilo dosta prepreka.
Zahtjev za članstvo prvi put je predala 2016, a ubrzo je dobila set od nekoliko hiljada pitanja na koja treba dati odgovor - što se nije dogodilo, piše redakcija BBC-a na srpskom jeziku.
Evropski zvaničnici govorili su da je BiH najdalje od članstva na zapadnom Balkanu, kada je riječ o evropskim integracijama.
Kako je ranije Ćerimagić izjavio, posljednje 23 godine EU kandidatski status dodjeljuje zemljama koje u su u najvećem broju bile vrlo daleko od standarda i članstva i to je, po pravilu, bila politička poruka toj zemlji ili njenim političarima.
"Tako je Turska, koja je prva dobila kandidatski status, to dobila u trenutku kada je na snazi imala smrtnu kaznu, Hrvatska je dobila bez da je isporučila sve optužene za ratne zločine, a Srbija kao političku podršku tadašnjem predsjedniku Borisu Tadiću u pokušaju da bude ponovno izabran za predsjednika Srbije", rekao je Ćerimagić za Buku.
Turska ima status kandidata, ali i suštinski stopirane pregovore.
Za Brisel je ova odluka minimum što je mogla uraditi u promijenjenoj geopolitičkoj situaciji, kaže Ćerimagić za BBC.
Time se, smatra, pokušava ispraviti dugogodišnja pogrešna politika prema BiH.
"Međutim, da bi Brisel povratio vjerodostojnost i uticaj u BiH, njena politika u regionu će se morati revitalizirati.
EU mora odgovoriti koji je to cilj kome one zemlje koje se reformiraju idu i omogućiti im da dođu do tog cilja u razumnom vremenu", ocjenjuje Ćerimagić.
