Javašluk bez kontrole

Tako u Agenciji znaju da je u prvih šest mjeseci 2026. godine ostvareno ukupno 45.014.762 poštanske usluge, ali ne znaju koliko se unutar tog broja nalazi pošiljki s Temua.

To otvara pitanje kako država može pratiti posljedice eksplozije online trgovine po domaću privredu ako ne prati ni obim robe koja tim putem ulazi na tržište?

Podatak iz 2025. godine dovoljno govori o razmjerama. Od ukupno 90.551.784 poštanske usluge ostvarene u BiH tokom prošle godine, oko 2,1 milion pošiljki stigao je s Temua. I umjesto da se takav trend sistematski prati, Agencija za 2026. godinu više nema podatak koji bi omogućio odgovor na pitanje da li broj takvih pošiljki raste ili pada?

Bez te informacije teško je govoriti o ozbiljnom praćenju tržišta. A tržište je trenutno takvo da domaći trgovac plaća radnike, doprinose, poreze i druge troškove poslovanja, a roba koju prodaje prolazi kroz domaći poslovni sistem i podliježe pravilima koja vrijede za domaće privredne subjekte.

S druge strane je TEMU, bez ijedene gore nabrojane obaveze, što mu omogućava cijene kojima domaće kompanije teško mogu konkurirati. U takvoj situaciji najmanje što bi država morala imati jeste, precizan podatak o obimu tog prometa. No, s obzirom da nema ni to, jasno je koliko ih je briga o domaćoj privredi u koju se kunu tokom predizborne kampanje.

Najava uvođenja plaćanja pouzećem znači da će se TEMU paketi u BiH moći plaćati gotovinom. Novac će, dakle, prelaziti iz ruku domaćih potrošača u TEMU nema niti registrovanu kompaniju u BiH. Ubuduće, dakle, nećemo znati ni koliko će novca građana BiH odlaziti prema inostranstvu, kroz gotovinska plaćanja?