U Izraelu se, u dosad neviđenom razvoju događaja tokom rata u Gazi, javlja sve veći fenomen – vojnici i njihove majke odbijaju povratak u vojnu službu, dok izraelska vojska pojačava prisustvo na granici s Jordanom zbog straha od „još jedne masovne infiltracije“ poput one 7. oktobra 2023. godine.
Prema izvještaju izraelska vojska je mobilizovala 12.000 rezervista dobrovoljno i izgradila odbrambene linije na granici s Jordanom.
Kako navodi izvještaj, „kao dio lekcija naučenih iz događaja 7. oktobra, izraelska vojska je odlučila ubrzati formiranje Istočne brigade ‘Gilead’ (96) kako bi osigurala granicu s Jordanom i omogućila brzu reakciju u slučaju infiltracije“.
Granica s Jordanom je najduža granica Izraela, dugačka oko 500 kilometara – od Zaliva Eilat, preko Zapadne obale, do područja Hamat Gader u Golanu. Dio granice je potpuno otvoren, dok je drugi dio zaštićen ogradama s propustima. Provedene su pripremne aktivnosti za jačanje ograda, vojnih lokacija i sigurnosnih sredstava, ali će biti potrebno nekoliko godina da se kompletan sistem ograda potpuno stabilizuje.
Iako je izraelska vojska uspostavila infrastrukturu za prikupljanje obavještajnih podataka duž dijelova granice, teško je, ako ne i nemoguće, potpuno zatvoriti sve propuste. Zvaničnici sigurnosti napominju da krijumčari prate obrasce izraelske vojske i stalno unapređuju svoje pokušaje krijumčarenja. Jediot Ahronot citira jednog vojnog zvaničnika: „Ove informacije dolaze u naše obavještajne podatke, oni stalno mijenjaju svoje taktike“.
Prisustvo na istočnoj granici predstavlja veliki izazov za vojnike. Vrućina otežava duže zadržavanje na vojnim položajima, a prostranost područja otežava dugotrajnu pažnju i budnost. Prema listu, „strah koji je naveo vojsku da formira Istočnu brigadu nije vojna prijetnja Jordana, iako je ta zemlja odlučila vratiti obaveznu vojnu službu nakon 34 godine“.
Izvještaj dalje tvrdi da „postoje zajednički interesi Jordana i Izraela u udaljavanju neprijateljskih elemenata sa jordanske teritorije. Referentni scenario o kojem govori Generalštab podrazumijeva probijanje istočne granice i masovnu infiltraciju u Izrael od strane iračkih milicija, palestinskih boraca i terorističkih ćelija povezanih s Hutima. Čak i ako ne bude riječ o hiljadama naoružanih ljudi iz suverene države, čak i nekoliko desetina boraca koji pokušaju probiti granicu mogli bi izvesti napade u srcu izraelske teritorije u kratkom roku, posebno ako prethodno ne bude obavještajnih podataka, kao što se dogodilo 7. oktobra“.
Prema izvještaju, „izraelska vojska vjeruje da jačanje snaga duž granice može barem smanjiti obim budućih incidenata, čak i ako ih u potpunosti ne spriječi. Očekuje se da će jordanska vojska pomoći u sprečavanju incidenata, ako primijeti da se nešto sprema, ali to također zavisi od stabilnosti vlasti Hashemitske porodice“.
Jediot Ahronot napominje da je Istočna brigada bila spremna za operacije tokom „12-dnevnog rata s Iranom“, ali je zvanično otvorena tek sada. Tom prilikom, vojni portparol, brigadni general Avi Davirin, predstavio je promjene na granici u koje su uloženi značajni resursi, pokazujući novi sigurnosni koncept izraelske vojske kao dio lekcija naučenih iz neuspjeha 7. oktobra.
U okviru formiranja brigade izgrađene su više linija odbrane na istočnoj granici: uključujući i lokacije „Water Line“ – stare pozicije koje se godinama nisu koristile, iako se nalaze nekoliko metara od granice. Pored nekompletne zaštitne ograde, veliki dijelovi još nisu izgrađeni.
Druga linija odbrane je uspostavljanje prvog reda naselja u Jordanskoj dolini radi jačanja sigurnosti. U maju je Vlada Izraela odlučila formirati 22 nova naselja na Zapadnoj obali. Za te potrebe stotine dunuma državnog zemljišta pripremljeno je za izgradnju, a neke farme su uspostavljene radi kontrole područja. Ministarica „Nacionalnih zadataka“, Orit Strok, radi na stvaranju „nukleusa naselja“ kako bi se ojačala kontrola u pograničnoj zoni. Druga linija odbrane je „Alon Axis“ koji povezuje Jordansku dolinu s centralnim dijelom zemlje.
Do sada je oko 12.000 rezervista dobrovoljno mobilizovano u brigadu, kako bi pojačali stalne i rezervne snage. Prva pukovnija brigade nedavno je započela operacije, a obavještajna pukovnija očekuje se da završi obuku do 2027. godine.
Nedavno je završena obuka regrutkinja koje će koristiti JLTV vozila, zamjenjujući HMMWV („Humvee“), pogodna za izazove Jordanske doline. Ova jedinica će reagovati na iznenadne incidente, a regrutkinje će predstavljati „pojačanje snage“ u sektoru. Vojni nadzor obuhvata velike dijelove granice kamerama i senzorima, uz ponovno korištenje starih graničnih lokacija.
Iako se spominju scenariji prijetnji, glavni zadatak vojnika biće sprječavanje krijumčarenja i infiltracije opasnih sredstava u Zapadnu obalu, uključujući eksplozivne naprave, protutenkovske rakete, eksplozive, te iskusne borce u izgradnji terorističke infrastrukture. Prema vojnim podacima, „od početka godine spriječeno je 120 pokušaja infiltracije, zaplijenjeno je oko 242 kilograma različitih droga i uhapšeno 11 osumnjičenih tokom pokušaja infiltracije, krijumčarenja i planiranja terorističkih napada“.
Granica s Jordanom godinama je poznata kao hotspot krijumčarenja. Pod patronatom Irana, borci krijumčare naoružanje kako bi stvorili terorističku infrastrukturu, izazivali nemire na Zapadnoj obali i ugrožavali središte Izraela. Također, posljednjih godina zabilježeni su ozbiljni napadi vatrenim oružjem, posebno na graničnom prelazu Lapi. Zbog toga je komandant Centralnog komande promijenio obrambeni koncept. Obavještajni zvaničnici vjeruju da, iako je broj terorističkih aktivnosti u Zapadnoj obali i Jordanskoj dolini smanjen zahvaljujući aktivnostima vojske, to predstavlja „lažan mir“ jer borci i dalje pokušavaju izazvati nemire.
U maju je ministarka Strok donijela odluku o jačanju naseljavanja duž istočne granice, zbog „rastuće prijetnje s istoka i nedostatka postojećih naselja“. Odluka se primjenjuje duž cijele granice, od Sisema na sjeveru do Eilata na jugu, te predviđa naselja u tri nivoa:
1.Stvaranje obrazovnih centara za mlade – poput religijskih škola i „Nahal“ nukleusa.
2.Poljoprivredne farme.
3.Proširenje graničnih naselja i stvaranje omladinskih četvrti kao snage pripravnosti.
U prvoj fazi, za pilot-projekat izdvojeno je 80 miliona šekela, koji će provesti Ministarstvo naseljavanja i Ministarstvo odbrane. Paralelno, formiran je tim generalnih direktora za izradu petogodišnjeg plana širokog obima.
Ove sedmice održana je ceremonija otvaranja brigade kod spomenika Jordanskoj dolini, uz prisustvo komandanta Centralnog komande, generala Avija Blota, komandanta kopnene vojske, generala Nadava Lutana i komandanta brigade „Gilead“ (96), brigadnog generala Orina Simhe.
General Blot je rekao: „7. oktobra nismo uspjeli kao vojska zaštititi naše građane u pojasu Gaze. Sada je očekivanje da naučimo lekcije kako se takvi incidenti ne bi ponovili. Sigurnosni koncept Izraela se mijenja, iako još nije formalno zabilježen, to se dokazuje dan za danom od 7. oktobra na svim frontovima“.
Komandant brigade „Gilead“, brigadni general Orin Simha, dodao je: „Nakon 46 godina formira se nova brigada. Njeno osnivanje je važna lekcija iz teškog neuspjeha vojske 7. oktobra. Nalazimo se na pragu višegodišnjeg plana, što je velika prilika za razvoj kapaciteta u sektoru. Imam čast nastaviti vođenje izgradnje pukovnija i susretati izraelske građane koji žele dobro državi prije svega. Ovi rezervisti su vojska naroda, iz svih slojeva izraelskog društva, ujedinjeni pod istom vrijednom misijom“.
On je dodao: „Do sada se 12.000 boraca i vojnika dobrovoljno pridružilo rezervi. Ovo je velika vijest za rezerviste koji snose glavni teret u ratu. Ovdje smo da pomognemo i uđemo u zadatak. Naseljavanje na istočnim granicama ostvaruje cionistički projekt u praksi i predstavlja ključni dio nacionalne sigurnosti. Biće i teških trenutaka, ali to je naš život decenijama. Zajedno ćemo prevazići izazove i nastaviti jačati i razvijati život ovdje za buduće generacije – vjerujem u vas i siguran sam da ćemo zajedno pobijediti“.
