U Crnoj Gorise 19. marta održava prvi krug predsjedničkih izbora na kojima će građani birati između aktuelnog predsjednika Mila Đukanovića i lidera stranaka koje su 2020. smijenile sa vlasti njegovu Demokratsku partiju socijalista (DPS). Iako je u crnogorskom sistemu podjele vlasti funkcija predsjednika znatno slabija od premijerske, ovi izbori se vide kao značajni, jer bi mogli da budu uvod i u vanredne parlamentarne izbore i novu podjelu moći na prilično zamršenoj crnogorskoj političkoj sceni.
Osim Đukanovića, u trci su i jedan od lidera prosrpskog Demokratskog fronta (DF) Andrija Mandić, zatim Jakov Milatović iz novog pokreta „Evropa sad“, koji je sve popularniji među biračima, te Aleksa Bečić, kao lider Demokrata, još jedne značajne stranke aktuelne većine, koja je, međutim, slabije prošla na nedavnim lokalnim izborima. Kandidati su i lider jedne od brojnih stranaka vladajuće većine – Ujedinjene Crne Gore, Goran Danilović, te poslanica opozicione Socijaldemokratske partije (SDP), Draginja Vuksanović-Stanković, piše Deutsche Welle (DW).
Ako dođe do drugog kruga izbora, on će se održati 2. aprila.
Test snage Đukanovića, ali i nove vlasti
Politička analitičarka Daliborka Uljarević za DW ocjenjuje da se na ovim predsjedničkim izborima odlučuje i o terminu i rezultatu eventualnih vanrednih parlamentarnih izbora. „Za pobjedničke koalicije sa izbora u avgustu 2020. godine i nove aktere iz tog dijela političkog spektra, ovo će biti najozbiljniji test da li su uspjeli da sačuvaju taj rezultat ili su ove dvije i po godine razočarale građane u tolikoj mjeri, da oni i dalje vide Đukanovića kao svoj većinski izbor. Ovi izbori će odrediti i budućnost samog DPS-a, koji nije uspio da se suštinski reformiše, niti pozicionira kao partija koja ima snage i znanja da djeluje kao snažna opozicija, zbog čega i biljleži trend pada, iako još uvijek ne dramatičan. Konačno, ovi izbori će odrediti i to da li Crna Gora ostaje u okvirima do sada utvrđenih spoljnopolitičkih prioriteta ili se oni mijenjaju pod rusko-srpskim uticajem“, smatra Uljarević.
I politička novinarka dnevnog lista „Vijesti“ Biljana Matijašević smatra da su ovi predsjednički izbori značajni, jer su, kaže, mjera moći koju trenutno ima Đukanović. „On je oslabljen nakon parlamentarnih izbora, kada je njegova partija izgubila vlast. Ovo je njegova poslednja prilika da povrati svoju, a time i moć DPS-a“, vjeruje Matijašević.
Kampanja će biti nikad kraća, ali ju je već obilježio jedan kuriozitet. Naime, iz trke za predsjednika izbačen je lider pokreta „Evropa sad“ Milojko Spajić, zato što se ispostavilo da ima prebivalište u Beogradu i srpsko državljanstvo, što je u suprotnosti sa crnogorskim Zakonom o državljanstvu. Spajić je ranije tvrdio da nema dvojno državljanstvo, a na kraju se pravdao da ga advokat nije na vrijeme odjavio iz srpskog državljanstva. Zbog toga mu Državna izborna komisija (DIK), u kojoj najviše članova imaju DPS i DF, nije potvrdila kandidaturu. Podaci od Srbije traženi su i za Mandića, koji je još prije 12 godina rekao da ima srpsko državljanstvo. Iz Beograda je stigao odgovor da nema prebivalište u Srbiji.
„Očigledno je da je na djelu bio udruženi poduhvat DPS i DF, jer sada imaju zajedničkog neprijatelja – ’Evropu sad’. Naravno, tome je doprinijela i Spajićeva neodgovornost i to što je obmanjivao javnost. Ovdje se i Srbija direktno umiješala u izborni proces“, ukazuje Matijašević.
I Uljarević smatra de je diskvalifikacija Spajića od strane Komisije formalno-pravno sporna i da je političkog karaktera, ali podvlači da je za tu odluku materijal dao sam Spajić. „To su, očekivano, njegovi najjači politički protivnici iskoristili, ali ne mislim da postoji neka strategija saradnje DPS i DF, već je to ad hok akcija, u obostranom interesu“, dodaje Uljarević.
Izvjestan drugi krug izbora, a u njemu…
