Nakon 24 godine od bombardiranja SRJ Jugoslavije prema novom istraživanju, odgovornost se sve manje pripisuje tadašnjem predsjedniku Slobodanu Miloševiću, dok mlađa generacija pokazuje manje spremnosti za pomirenje, saradnju i članstvo u NATO-u u poređenju sa svojim roditeljima.
Prema rezultatima istraživanja Institut za evropske poslove u saradnji sa Smart Plus istraživačkom kućom, prosječna ocjena odnosa Srbije i NATO-a iznosi 2.15, što predstavlja blagi porast u odnosu na prethodni talas istraživanja. Jedina uočena demografska razlika tiče se uzrasta, pri čemu stanovništvo uzrasta 45-59 godina daje za nijansu bolje ocjene, sa prosječnom ocjenom od 2.32.
U pogledu podrške članstvu Srbije u NATO-u, 10,5% stanovnika Srbije izražava takvu podršku, dok je 76,0% protiv članstva. Takođe, primjećen je porast broja neodlučnih u odnosu na prethodnu godinu, sa procentom od 13,5%. Analiza pokazuje da su muškarci češće protiv članstva u NATO-u, dok su žene češće neodlučne.
Kada je riječ o percepciji razloga za NATO bombardiranje, vojni interesi SAD-a i interes i politički razlozi SAD-a i Zapada i dalje su najčešće navođeni. Nisu primjećene značajne promjene u percepciji razloga za NATO bombardiranje u poređenju sa prethodnim talasom istraživanja, osim kontinuiranog opadanja navođenja razloga: "Politika Slobodana Miloševića".
Značajan broj stanovnika smatra da je broj stradalih od posljedica NATO bombardovanja mjeren hiljadama. Čak 40,4% ispitanika smatra da je više od 2.000 ljudi stradalo, dok 30,3% ispitanika misli da je stradalo više od 5.000 ljudi. Samo 6,0% ispitanika, pretežno obrazovanijeg stanovništva, navodi da je od NATO bombi poginulo 754 osobe. Osobe uzrasta do 45 godina češće vjeruju da je broj stradalih veći od 5.000.
