IFIMES traži provjeru miliona za lobiranje vlasti Rs u SAD: Ko odobrava i plaća ugovore nakon Dodikovog odlaska s funkcije?

Međunarodni institut za bliskoistočne i balkanske studije (IFIMES) iz Ljubljane pozvao je na detaljnu institucionalnu provjeru finansiranja lobističkih aktivnosti vlasti Rs u Sjedinjenim Američkim Državama, posebno otvarajući pitanje ko ima ovlaštenje da javnim novcem plaća takve poslove nakon što je Milorad Dodik ostao bez funkcije predsjednika entiteta.

U analizi „Bosna i Hercegovina 2026: Lobiranje i/ili politička trgovina?“, objavljenoj 22. septembra, IFIMES navodi da dokumentacija američkog registra stranih agenata FARA pokazuje dugogodišnje angažovanje lobističkih i pravnih firmi u SAD.

Institut navodi da novija istraživanja zasnovana na dokumentima dostavljenim FARA-i ukazuju na snažno povećanje izdataka tokom drugog mandata američkog predsjednika Donalda Trumpa.

„Prema dostupnim podacima, Rs je od 2022. godine za registrirano lobiranje u SAD-u potrošila oko 5,64 miliona dolara, dok se za period od 2025. godine nadalje navodi izrazito povećanje od oko 8,9 miliona dolara“, navodi IFIMES.

Institut ove iznose predstavlja kao podatke iz novijih istraživanja zasnovanih na FARA dokumentaciji, a ne kao vlastiti revizorski nalaz. Istovremeno upozorava da visina troškova otvara pitanja porijekla novca, transparentnosti finansiranja i institucionalnog odobravanja takvih ugovora.

Među ciljevima lobističkih aktivnosti, prema analizi, bili su ukidanje američkih sankcija Miloradu Dodiku i njegovim saradnicima, promjena američke politike prema OHR-u i pridobijanje podrške za političke ciljeve rukovodstva Rs.

IFIMES pritom pravi važnu ogradu: samo postojanje takvih ugovora nije dokaz nezakonitosti.

„To samo po sebi nije dokaz korupcije. Lobiranje za promjenu politike neke države može biti potpuno legalno“, navodi Institut, postavljajući pitanje gdje završava legitimno zastupanje interesa, a počinje kupovina političkog utjecaja.

Poseban dio analize posvećen je Michaelu Flynnu, penzionisanom američkom generalu koji je kratko bio savjetnik za nacionalnu sigurnost Donalda Trumpa.

Prema FARA dokumentaciji na koju se poziva IFIMES, Flynn je angažovan kao konsultant za Rs za naknadu od 100.000 dolara mjesečno, a posao je obuhvatao strateško savjetovanje i analize, istraživanje i prikupljanje informacija te uspostavljanje kontakata s relevantnim osobama u Vašingtonu.

Flynnov angažman nije nova informacija. Washington Post je još u decembru 2025. na osnovu američkih dokumenata izvijestio da je Flynn za mjesec konsultantskog rada plaćen 100.000 dolara. List je naveo da je kompanija Resilient Patriotic LLC dobila 100.000 dolara za njegov rad te da je Flynn bio konsultant firme RRB Strategies.

Prema tada objavljenim dokumentima, RRB Strategies, firma povezana s bivšim guvernerom Ilinoisa Rodom Blagojevichem, dobila je 625.000 dolara iz Rs u martu 2025. godine. Dokumentacija je pokazivala i kontakte firme s republikanskim senatorima Marsha Blackburn iz Tenesija i Berniejem Morenom iz Ohaja te sa zaposlenima State Departmenta.

IFIMES sada pitanje Flynnovog i drugih angažmana postavlja u drugačiji institucionalni kontekst.

„Ključno pitanje stoga nije samo može li Milorad Dodik, kao privatni politički akter, angažovati lobiste, već ko je u konkretnom slučaju naručilac takvih usluga, ko je ovlašten odobriti njihovo finansiranje javnim sredstvima i na kojem pravnom i institucionalnom osnovu“, navodi Institut.

Autori analize smatraju da treba utvrditi i jesu li sredstva korištena u skladu sa zakonom, javnim interesom i računovodstvenim pravilima, naglašavajući da je riječ o novcu poreskih obveznika.

IFIMES se osvrće i na vremensko podudaranje intenzivnijeg lobiranja i kasnijeg ukidanja američkih sankcija Dodiku. Međutim, Institut izričito upozorava da sama vremenska povezanost nije dovoljna da bi se zaključilo da je lobiranje proizvelo odluku američke administracije.

Uz Flynna, u analizi se spominju Rod Blagojevich i Max Primorac te njihovi javni stavovi o ustavnom uređenju Bosne i Hercegovine, OHR-u i ideji trećeg entiteta.

„Politički stavovi sami po sebi, međutim, ne predstavljaju dokaz nezakonitog djelovanja. Eventualna odgovornost može se utvrđivati isključivo na osnovu konkretnih aktivnosti, finansijskih aranžmana i dokaza o kršenju zakona“, navodi IFIMES.

Institut smatra da bi ozbiljna provjera morala obuhvatiti ugovore, FARA prijave, bankarske tragove, finansijske transakcije, komunikaciju s američkim zvaničnicima i konkretne političke odluke koje su uslijedile nakon lobističkih aktivnosti.

IFIMES navodi da ne postoji javno potvrđena osnova da se sve aktivnosti Dodikovog političkog kruga u SAD automatski označe kao korupcija, ali smatra da postoje razlozi za detaljniju provjeru finansijskih tokova.

U slučaju konkretnih indicija o mogućem kršenju američkih propisa, u analizi se kao institucije koje imaju mehanizme za provjeru navode američko Ministarstvo pravde, njegov FARA odjel, OFAC, Porezna uprava SAD i FBI.

„Ukoliko su sve aktivnosti bile zakonite i propisno prijavljene, institucionalna provjera to može potvrditi. Ukoliko se utvrde kršenja zakona, nadležne institucije imaju odgovornost da utvrde prirodu i obim nepravilnosti“, navodi IFIMES.

Posebno pitanje koje Institut postavlja odnosi se na sadašnji Dodikov institucionalni status i nastavak finansiranja lobiranja javnim sredstvima.

IFIMES navodi da Dodik, nakon prestanka mandata predsjednika Rs, nema formalnu funkciju u institucijama Rs ili Bosne i Hercegovine, zbog čega smatra da treba utvrditi postoji li pravni i institucionalni osnov za eventualne angažmane koji se finansiraju javnim novcem.