Hrvatska policija nastavlja s nasilnim i nezakonitim vraćanjem migranata i tražilaca azila preko granice u Bosnu i Hercegovinu, uključujući djecu bez pratnje i porodice s malom djecom, uprkos višegodišnjim upozorenjima organizacija za zaštitu ljudskih prava i mjerama Evropske unije koje bi trebale spriječiti takvu praksu.
Navodi se to u novom izvještaju međunarodne organizacije Human Rights Watch (HRW), objavljenom 24. novembra 2026. godine u Briselu, pod naslovom „Obavljanje prljavog posla za Evropu: Nastavak nasilnog protjerivanja migranata iz Hrvatske u Bosnu i Hercegovinu“.
Izvještaj na 43 stranice dokumentuje svjedočenja migranata i tražilaca azila koji tvrde da su ih pripadnici hrvatske policije fizički napadali, oduzimali im novac i lične stvari, uništavali mobilne telefone i prisilno vraćali na teritoriju Bosne i Hercegovine, bez mogućnosti podnošenja zahtjeva za međunarodnu zaštitu.
Istraživači Human Rights Watcha razgovarali su s više od 80 osoba, među kojima je sedmero djece bez pratnje, četvero djece koja su putovala s članovima porodice te šest roditelja koji su putovali sa svojom djecom. Obavljeni su i razgovori s 15 humanitarnih radnika i drugih osoba koje pružaju pomoć migrantima i tražiocima azila.
Prema njihovim iskazima, hrvatski policajci su ih udarali rukama i nogama, oduzimali im novac, dokumente i obuću, a pojedine su prisiljavali da skinu odjeću i ostanu samo u donjem vešu prije nego što bi ih protjerali preko granice.
Posebno potresno svjedočenje dala je žena iz Gane koja je s mužem i kćerkama pokušala prijeći hrvatsku granicu.
Ispričala je da su policajci, uprkos upozorenju da je riječ o porodici, njenog supruga odvezli jednim policijskim vozilom, dok su nju i kćerke smjestili u drugo.
Porodica je bila razdvojena dva dana.
Žena je navela da su ona i njene kćerke potom prisilno vraćene u Bosnu i Hercegovinu kroz šumu, bez telefona, hrane i vode. Satima su lutale nepoznatim terenom, izgubljene i u strahu.
Michael Garcia Bochenek, viši pravni savjetnik Human Rights Watcha za prava djece, upozorio je da nasilna protjerivanja hrvatske policije predstavljaju kontinuiran problem koji pogađa i odrasle i djecu.
Prema njegovim riječima, mehanizmi finansirani sredstvima Evropske unije, uspostavljeni radi sprečavanja takvih postupaka, nisu ostvarili očekivane rezultate.
Organizacija posebno kritikuje hrvatske vlasti zbog, kako navodi, tolerisanja nezakonitog policijskog postupanja, nedovoljnog nadzora, neefikasnih istraga i izostanka odgovornosti službenika koji učestvuju u prisilnim vraćanjima.
Human Rights Watch tvrdi da hrvatske vlasti često umanjuju razmjere problema ili potpuno negiraju postojanje nezakonitih protjerivanja.
Prema podacima koje je hrvatsko Ministarstvo unutrašnjih poslova dostavilo istraživačima, u periodu od 2020. do 2025. godine sedmero policijskih službenika disciplinski je sankcionisano zbog neprimjerenog postupanja prema migrantima.
Istovremeno, prema nalazima organizacije, nijedan policijski službenik nije krivično procesuiran zbog učešća u nezakonitim protjerivanjima, čak ni u slučajevima u kojima su migranti pretrpjeli teške povrede ili bili izloženi naročito ponižavajućem postupanju.
Značajan dio izvještaja posvećen je posljedicama koje takva praksa ima za Bosnu i Hercegovinu, posebno za Unsko-sanski kanton.
Human Rights Watch upozorava da je za većinu migranata prisilno vraćenih iz Hrvatske, uključujući porodice s djecom i maloljetnike bez pratnje, jedina dostupna mogućnost smještaja Prihvatni centar Lipa, udaljen približno 25 kilometara od Bihaća.
U izvještaju se navodi da se centar suočavao s nestašicama vode i prekidima u snabdijevanju električnom energijom, dok redovna autobuska linija prema Bihaću ne postoji.
Zdravstvene usluge su ograničene, a djeci smještenoj u centru nije osigurano obrazovanje.
Organizacija zbog toga poziva vlasti Bosne i Hercegovine da porodice s djecom i maloljetnike bez pratnje premjeste u objekte koji odgovaraju njihovim potrebama.
Također zahtijeva da svi privremeni prihvatni centri budu povezani javnim prijevozom i da njihovim korisnicima budu dostupne škole, zdravstvene ustanove, prodavnice i druge osnovne usluge.
Human Rights Watch posebno problematizira ulogu Evropske unije, koja je finansirala uspostavljanje mehanizma za nadzor hrvatske granice 2021. godine.
Organizacija priznaje da su hrvatske vlasti naknadno proširile ovlaštenja tog mehanizma, ali zaključuje da on nije značajnije utjecao na sprečavanje nezakonitih vraćanja migranata.
Umjesto odlučnijeg reagovanja na prijavljena kršenja ljudskih prava, Evropska unija nastavila je povećavati finansijsku podršku Hrvatskoj za upravljanje vanjskim granicama.
U izvještaju se ističe da institucije EU raspolažu pravnim instrumentima kojima mogu zahtijevati poštovanje evropskih propisa, uključujući zabranu kolektivnog protjerivanja, pravo na traženje azila, zaštitu najboljeg interesa djeteta te zabranu mučenja i nečovječnog postupanja.
Kolektivno protjerivanje podrazumijeva udaljavanje osoba s teritorije države bez pojedinačnog razmatranja njihovih okolnosti i eventualnih potreba za međunarodnom zaštitom.
Evropska komisija može pokrenuti postupak zbog povrede prava EU protiv države članice koja ne provodi evropske propise, dok Evropski parlament može razmatrati kršenja evropskog zakonodavstva.
Međutim, Human Rights Watch navodi da nijedna od tih institucija nije iskoristila navedene mogućnosti u vezi s nezakonitim postupanjima na hrvatskoj granici.
Kritike su upućene i na račun godišnjih izvještaja Evropske komisije o vladavini prava, u kojima, prema ocjeni organizacije, nisu adekvatno razmotreni nedostaci hrvatskog mehanizma za nadzor granice niti praksa prisilnog vraćanja migranata.
Human Rights Watch zahtijeva da Hrvatska odmah prekine nezakonita protjerivanja, omogući migrantima pristup postupku traženja azila i uspostavi stvarno nezavisan i efikasan nadzor nad postupanjem granične policije.
Od Evropske komisije traži se obustavljanje finansiranja hrvatskih operacija kontrole granice sve dok nadležne institucije ne istraže prijavljena zlostavljanja i ne prekinu praksu nezakonitog vraćanja migranata.
Organizacija istovremeno poziva Evropsku uniju i njene članice da uspostave sigurnije i zakonite mogućnosti migracije.
Michael Garcia Bochenek poručio je da Evropska unija mora preduzeti konkretne mjere kako bi zaustavila nasilna protjerivanja na svojim granicama i osigurala odgovornost Hrvatske za kontinuirana kršenja evropskog prava i međunarodnih standarda zaštite ljudskih prava.










