Hrvatska ekonomija bi ove godine prvi put mogla preći granicu od 100 milijardi eura, a Srbija nastavlja s rastom od oko 3,6 posto, iako joj industrija stagnira.
Hrvatski premijer Andrej Plenković izjavio je 8. oktobra da Vlada očekuje da će ukupni hrvatski BDP u 2026. godini prvi put premašiti 100 milijardi eura. Rast bi trebao biti oko 2,4 posto, što je dvostruko više od prosjeka Evropske unije i eurozone. Kako je objavila Vlada RH, Plenković je to opisao kao dokaz da Hrvatska i dalje sustiže razvijenije zemlje.
Dva dana kasnije stigla je i ocjena agencije Moody's. Prema saopćenju hrvatske Vlade, Moody's je zadržao kreditni rejting Hrvatske na nivou A3 sa stabilnim izgledima. To je najviša investicijska ocjena koju je zemlja dosad imala.
Agencija je u obrazloženju navela da je Hrvatska ispunila ključne ciljeve Nacionalnog plana oporavka i otpornosti i podnijela Evropskoj komisiji završni zahtjev za isplatu 2,7 milijardi eura. Moody's također ističe da su reforme penzionog sistema i radnog zakonodavstva povećale ponudu na tržištu rada i da je broj osiguranika rekordan. Javni dug je pao na 56,3 posto BDP-a i do 2027. bi se trebao stabilizovati na oko 56 posto.
U istoj sedmici hrvatska Vlada usvojila je rebalans budžeta. Prihodi su povećani za 853 miliona eura, na 36,6 milijardi, a rashodi za 745 miliona, na 40,6 milijardi eura. Ministar finansija Tomislav Ćorić rekao je da je time manjak državnog budžeta smanjen za 108 miliona eura.
