Bruto domaći proizvod (BDP) Hrvatske ove će godine prvi put premašiti 100 milijardi eura, što je dvostruko više nego 2016. godine, objavila je Vlada Hrvatske nakon 212. sjednice, na kojoj je usvojen rebalans državnog budžeta.
Prema vladinim projekcijama, ekonomija Hrvatske u 2026. godini trebala bi ostvariti rast između 2,3 i 2,4 posto, što je, kako ističu iz Vlade, znatno iznad prosjeka Evropske unije.
Istovremeno se očekuje nastavak smanjenja udjela javnog duga u BDP-u, s 56,3 posto u 2025. na 55,5 posto do kraja ove godine.
Premijer Hrvatske Andrej Plenković ocijenio je da takvi pokazatelji potvrđuju otpornost ekonomije uprkos globalnoj krizi i poremećajima na međunarodnim tržištima.
„Da, Hrvatska raste!“, poručeno je u objavi Vlade, u kojoj su predstavljeni najvažniji ekonomski pokazatelji i odluke sa sjednice.
Usvojenim rebalansom budžeta predviđeno je dodatnih 745 miliona eura za penzije, socijalne naknade, zdravstvo, obrazovanje i provođenje jedanaestog paketa mjera zaštite građana i privrede od povećanih troškova života.
Vlada navodi da se budžetskim izmjenama nastoji očuvati životni standard stanovništva, uz nastavak ulaganja u saobraćajnu infrastrukturu, energetiku, odbranu i ravnomjerniji regionalni razvoj.
Među prioritetima su i stvaranje uslova za daljnji rast plata i penzija.
Uprkos povećanim izdvajanjima, planirani budžetski deficit ostaje na nivou od 2,9 posto BDP-a, čime Hrvatska ostaje unutar granice od tri posto predviđene kriterijima Evropske unije za održavanje fiskalne stabilnosti.
Značajan dio aktivnosti Vlade usmjeren je i na jačanje energetske nezavisnosti zemlje.
Uoči sjednice potpisani su ugovori o dodjeli 30 miliona eura bespovratnih sredstava Evropske unije za razvoj geotermalne energije.
Novac će biti iskorišten za izgradnju dodatnih istražnih bušotina u Velikoj Gorici, Zaprešiću, Osijeku i Vinkovcima.
U svakom od ova četiri grada bit će izgrađena po jedna nova bušotina, čime se nastavlja istraživanje i iskorištavanje geotermalnih izvora za potrebe energetskog sistema.
Prethodno je u istraživanje geotermalnog potencijala na tim lokacijama uloženo 50,8 miliona eura kroz Nacionalni plan oporavka i otpornosti.
Tim sredstvima izgrađene su četiri istražne bušotine, a na sve četiri lokacije potvrđeno je postojanje geotermalnih ležišta.
Nova ulaganja trebala bi omogućiti nastavak razvoja tih projekata i stvaranje uslova za širu upotrebu geotermalne energije, posebno u sistemima grijanja.
Plenković je istakao da energetska sigurnost ostaje među najvažnijim prioritetima Vlade u okolnostima nestabilnosti na svjetskom tržištu energenata.
„U nestabilnim okolnostima na svjetskom tržištu naši su prioriteti sigurnost snabdijevanja i pristupačne cijene“, poručio je premijer Hrvatske.
Najavio je nastavak mjera kojima se ograničavaju cijene goriva, električne energije i prirodnog plina, uz povećanje ulaganja u domaće obnovljive izvore energije.
Prema najavama Vlade, razvoj geotermalnih kapaciteta dio je šire politike smanjenja zavisnosti Hrvatske od uvoznih energenata i povećanja udjela domaće proizvodnje energije.
