Od sada Agencija za nauku i visoko obrazovanje ima sve ovlasti propitivati vrijednosti diploma stečenih u drugim zemljama koje nisu članice EU – dakle u Hrvatskoj su to pretežno diplome stečene u Bosni i Hercegovini i Srbiji.
Hrvatska
u visokoškolskom sistemu konačno podiže ljestvicu, i to u praksi, jasnim
tumačenjem Zakona o priznavanju inostranih visokoškolskih kvalifikacija, piše Vecernji.hr.
Od sada
Agencija za nauku i visoko obrazovanje ima sve ovlasti propitivati vrijednosti
diploma stečenih u drugim zemljama koje nisu članice EU – dakle u Hrvatskoj su
to pretežno diplome stečene u Bosni i Hercegovini i Srbiji.
Dosad
su se te diplome priznavale automatizmom, a sada se to mijenja i onda kada su
te strane diplome izdale visokoškolske institucije koje su legitimno osnovane i
priznate u spomenutim zemljama, i to upravo podrškom Ministarstva obrazovanja i
aktuelnog ministra. Prateći Pravilnik o vrijednovanju stranih visokoškolskih
kvalifikacija, u obzir će se uzimati isključivo nivo postignutih znanja,
vještina i kompetencija koji su stečeni određenom kvalifikacijom. Ako ta
kvalifikacija nije na jednakom nivou kao u Hrvatskoj, nositelji takvih diploma
ne mogu računati na pozitivan ishod jednostavnog priznavanja diploma, nego će
morati nadoknaditi razliku. Tijelo nadležno za postupak vrijednovanja strane visokoškolske
kvalifikacije morat će ubuduće u obzir uzeti pet ključnih elemenata koji
kumulativno čine kvalifikaciju kod nas, a to su: nivo, radno opterećenje,
kvalitet, profili i ishodi učenja, a zatim procjenu značajnih razlika povezati
s ukupnim ishodom visokoškolske kvalifikacije.
Spomenuta
procjena u tom smislu neosporno određuje je li podnositelj zahtjeva za
priznavanje strane diplome dovoljno pripremljen za određenu aktivnost u
Hrvatskoj (stručno i/ili akademsko priznavanje, nastavak obrazovanja ili zaposlenje)
te može li se dodijeliti alternativno, djelimično ili uslovno priznavanje –
tako se ministar obrazovanja Radovan Fuchs očitovao na problematiku priznavanja
visokoškolskih kvalifikacija iz BiH Agenciji za nauku i visoko obrazovanje. Na
istu se problematiku očitovala u svom mandatu i bivša ministrica Blaženka
Divjak, no ona je tada u svom dopisu istoj agenciji navela da nema zakonskih
osnova za obustavu postupka priznavanja stranih diploma. U svom je dopisu
Divjak ipak naglasila da se kriterij priznavanja ne bi trebao odnositi samo na
spomenute dvije zemlje, već na sve one u kojima se stiču kvalifikacije koje
nisu izdala visoka učilišta koja nisu prošla postupak vanjskog vrednovanja
usklađenosti s evropskim standardom.
Ovakva
se odluka neće primjenjivati retroaktivno, tako da nositelji takvih diploma iz
prošlosti ne moraju strahovati da će im neko i službeno potvrditi da nisu
kompetentni po našim kvalifikacijama. Također, tom odlukom niko ne može
tumačiti da diplome iz navedenih zemalja nisu legalne ni legitimne, već sada
Agencija za visokoškolsko obrazovanje može zauzeti stav i tumačiti da studenti
koji su studirali u BiH i Srbiji jednostavno u tim zemljama nisu naučili
dovoljno da bi u Hrvatskoj imali taj stupanj obrazovanja koji im je istaknut na
diplomama.