Hrvatska uvodi doživotnu kaznu

Redakcija Mostar

Mogućnost izricanja doživotne kazne zatvora bit će uvedena od 1. januara 2027. godine. Predloženim izmjenama od 1. januara 2027. godine, prvi put se u krivičnopravni sistem uvodi mogućnost izricanja doživotne kazne zatvora za 15 najtežih krivičnih djela za koja je trenutno propisana kazna dugotrajnog zatvora.

S današnje sjednice, Vlada Hrvatske je u parlamentarnu proceduru uputila paket zakonskih amandmana koji prvi put uvode doživotni zatvor, definiraju nova krivična djela protiv okoliša - ekocid i zlostavljanje životinja, ali i drastično povećavaju kazne.

„Djelomično, izmjene Krivičnog zakona su dio usklađivanja s pravnom stečevinom EU, ali i interni motiv gdje smo mi kao Vlada i Ministarstvo željeli, na osnovu analiza i slučajeva s kojima se svakodnevno suočavamo, unaprijediti naš krivičnopravni sistem“, rekao je ministar pravde, uprave i digitalne transformacije Damir Habijan.

Mogućnost izricanja doživotne kazne zatvora bit će uvedena od 1. januara 2027. godine. Predloženim izmjenama od 1. januara 2027. godine, prvi put se u krivičnopravni sistem uvodi mogućnost izricanja doživotne kazne zatvora za 15 najtežih krivičnih djela za koja je trenutno propisana kazna dugotrajnog zatvora.

Kao što je rekao premijer Andrej Plenković, na ovaj način reagujemo na stvarne okolnosti s kojima smo se, nažalost, kao društvo, suočili, posebno na teška ubistva koja su se dogodila, ovdje konkretno mislim na slučaj u Drnišu. Ovo je jedan od najvažnijih zakona u oblasti pravosuđa i mislim da je dobro izbalansiran, rekao je.

Ministar Habijan je objasnio da će, prema ovom prijedlogu, zatvorenik moći podnijeti zahtjev za uslovni otpust nakon što odsluži 25 godina kazne, ali to ne znači da će mu automatski biti odobren uslovni otpust. "O zahtjevu će odlučivati sud, a zahtjev podnesen prije isteka perioda od 25 godina neće se ni razmatrati. Druge zemlje EU pružaju takvu mogućnost mnogo ranije", rekao je

Posebni aranžmani su također predviđeni za osobe visokog rizika koje su odslužile cijelu kaznu zatvora, ali im nije odobren uslovni otpust. To su osobe za koje mjere resocijalizacije i rehabilitacije nisu bile efikasne i koje, čak i nakon odsluženja kazne, imaju indikatore koji ukazuju na veliku vjerovatnoću izvršenja novog teškog krivičnog djela.

Nadzor će trajati od jedne do pet godina, a u slučaju najtežih krivičnih djela počinjenih nad djecom uzrasta od jedne do 10 godina, dodao je Habijan.

Plenković je naglasio da se predlaže i ukidanje zastare za sva krivična djela za koja je izrečena kazna dugotrajnog ili doživotnog zatvora, što je, dodao je, također vrlo jaka zaštita za one koji su počinitelji tako teških krivičnih djela.

Nova krivična djela - protiv okoliša (ekocid), pooštravaju se kazne za namjerno izazivanje požara Još jedna novina je uvođenje novog teškog krivičnog djela protiv okoliša - ekocida, koje će se odnositi na posebno teške oblike krivičnih djela protiv okoliša koja imaju katastrofalne, dugotrajne i nepovratne posljedice po zrak, vodu, tlo i ekosistem u cjelini.

Za najteža djela zagađenja okoliša predviđena je kazna zatvora od najmanje 10 godina, pa sve do dugotrajnog i doživotnog zatvora, što je čak i teže od onoga što propisuje evropska direktiva. Ovo krivično djelo također ne zastarijeva, s obzirom na to da između izvršenja određenog djela i otkrivanja njegovih posljedica može proći znatan vremenski period.

S tim u vezi, mijenja se i Zakon o odgovornosti pravnih lica za krivična djela, kojim se drastično povećavaju kazne za kompanije sa dosadašnjih 20 miliona eura, odnosno 25 miliona eura za kriminalno udruženje, na čak 50 miliona eura.

Nadalje, pooštrit će se kazne za izazivanje opće opasnosti, poput namjernog izazivanja požara, za što će se, umjesto sadašnjih šest mjeseci do pet godina, izricati kazna zatvora od jedne do deset godina. Ako je posljedica velika materijalna šteta, kazne se povećavaju na tri do 15 godina.

Za najteže oblike ovih krivičnih djela, kod kojih je posljedica smrt ili veliki broj povrijeđenih osoba, predviđena je minimalna kazna od pet godina, pa sve do dugotrajnog i doživotnog zatvora.

Izmjenama se dodatno jača krivičnopravna zaštita životinja. Uvode se dva nova krivična djela - seksualno iskorištavanje životinja i neovlašteno obavljanje veterinarskih djelatnosti, a za postojeća krivična djela predviđene su znatno strože kazne.

Predviđena kazna bi bila od šest mjeseci do pet godina zatvora, odnosno od jedne do osam godina za kvalifikovani oblik krivičnog djela počinjenog iz sebičnih pobuda.

Krivično djelo ubijanja ili mučenja životinja se redefiniše na način da čak i jednokratno djelo predstavlja krivično djelo. Neuračunljivoj osobi će se moći izreći mjera sigurnosti zabrane držanja i sticanja životinja, a predlaže se obavezno izricanje mjere sigurnosti zabrane držanja i sticanja životinja za počinioca koji je počinio krivično djelo protiv životinje.

U parlamentarnu proceduru su upućene i izmjene Zakona o privrednim društvima, koje su usklađene s direktivom EU, kojom se uspostavlja novi evropski okvir/model za dionice s višestrukim pravom glasa (MVS dionice).

„Glavna svrha ove direktive je proširenje izvora finansiranja za naše poduzetnike, smanjenje ovisnosti poduzetnika o tradicionalnim, bankarskim izvorima finansiranja i time stvaranje dodatnih investicijskih mogućnosti“, rekao je ministar Habijan.

Komentari

Ovaj članak nije moguće komentarisati.