Slovenski ministar obrazovanja, nauke i mladih Borut Rončević najavio je danas sveobuhvatnu reformu školskog sistema koja uključuje ukidanje devetogodišnjeg osnovnog obrazovanja i postupno uvođenje preoblikovane osmogodišnje osnovne škole od školske 2028/2029. godine.
Odluka o velikoj reformi uslijedila je nakon objavljivanja najnovijih rezultata međunarodnog istraživanja PISA 2025, koji su pokazali značajan pad postignuća slovenskih petnaestogodišnjaka.
Rončević je stanje u obrazovnom sistemu ocijenio kao „veoma loše, a trend katastrofalnim“, navode slovenski mediji.
Reforma, osim povratka na osmogodišnji model, predviđa uvođenje viših kriterija pri ocjenjivanju, jačanje radne etike, rasterećenje nastavnih planova uz veći naglasak na razumijevanje gradiva te veću podršku darovitim učenicima.
Prema danas objavljenom istraživanju PISA 2025, prosječna postignuća učenika u Sloveniji najniža su od početka provođenja ovog ispitivanja. U prirodnim naukama rezultati su oko prosjeka zemalja OECD-a, dok su u matematičkoj i čitalačkoj pismenosti pali ispod prosjeka.
Prije tri godine slovenski učenici zaostajali su samo u čitalačkoj pismenosti, dok su u matematici i prirodnim naukama bili iznad prosjeka OECD-a.
Detaljniji podaci pokazuju da je osnovni nivo matematičke pismenosti ostvarilo 65 posto učenika. Znatno veći pad zabilježen je u čitalačkoj pismenosti, gdje je osnovni nivo dostiglo 64 posto učenika, u poređenju s prosjekom OECD-a od 69 posto. Najviši nivo čitalačke pismenosti ostvarilo je samo tri posto učenika.
Najbolji rezultat zadržan je u prirodnim naukama, gdje je 76 posto učenika ostvarilo osnovni nivo.
Kao ključni razlozi negativnog trenda navode se pretjerana upotreba digitalnih uređaja, ometanje nastave i pad koncentracije.
Čak 40 posto učenika navelo je da njihovi vršnjaci na časovima ne slušaju nastavnike, dok je 22 posto učenika navelo da ih digitalni uređaji često ometaju u praćenju nastave. Istovremeno, 48 posto učenika koristi alate umjetne inteligencije za izradu školskih zadataka.
Dodatni problem predstavlja hronični nedostatak nastavnog osoblja. Samo 17,5 posto učenika u Sloveniji pohađa škole u kojima direktori ne navode nedostatak nastavnika kao prepreku u radu. Prosjek OECD-a iznosi 28,8 posto.
Na rezultate PISA istraživanja reagirao je i Sindikat odgoja, obrazovanja, nauke i kulture Slovenije, upozoravajući da su loši rezultati direktna posljedica višegodišnjeg zanemarivanja i nedostatka sistemskih ulaganja u obrazovni kadar.
