Hrvatska blokira ulazak Crne Gore u EU

politicki.ba

Zagreb poručuje da nastavak dijaloga zavisi od političke volje Crne Gore, dok Podgorica tvrdi da procesu pristupa „bez ishitrenih odluka“.


Iako je još prije mjesec i po najavljeno brzo usaglašavanje novog termina sastanka između Hrvatske i Crne Gore o otvorenim bilateralnim pitanjima, razgovori i dalje nisu nastavljeni, niti je poznato kada bi novi susret mogao biti održan, pišu podgoričke Vijesti.

Pregovori između dviju država pokrenuti su nakon što je Zagreb krajem 2024. godine blokirao zatvaranje Poglavlja 31 u pristupnim pregovorima Crne Gore s Evropskom unijom. Od tada su održana dva sastanka predstavnika ministarstava vanjskih poslova, oba u Zagrebu, ali bez konkretnog pomaka.

Posebnu pažnju u odnosima dviju država izaziva pitanje školskog broda “Jadran”, oko kojeg su obje strane formirale posebne komisije. Hrvatska vlada je još prošle godine uspostavila povjerenstvo za pitanje povrata broda i sukcesije vojne imovine, dok je crnogorska Vlada ovih dana formirala Komisiju za uređenje odnosa s Hrvatskom povodom statusa broda “Jadran” kao kulturno-historijskog i vojnog simbola Crne Gore, na čijem čelu će biti ministar odbrane Dragan Krapović.

Iz crnogorskog Ministarstva vanjskih poslova poručuju da komunikacija sa Zagrebom traje i da se razgovori vode kroz više mehanizama.

„Zajednički cilj dijaloga je pronalaženje trajnih, održivih i obostrano prihvatljivih rješenja, zbog čega tom procesu pristupamo pažljivo i odgovorno, bez ishitrenih odluka“, naveli su iz tog resora.

Dodaju da su otvoreni za novu rundu političkih konsultacija u Podgorici ukoliko za to bude potrebe.

„Ministarstvo vanjskih poslova Crne Gore ostaje otvoreno za realizaciju naredne runde političkih konsultacija sa Ministarstvom vanjskih i evropskih poslova Republike Hrvatske, u Podgorici“, saopćeno je.

U Podgorici tvrde da politički dijalog između dvije države ostaje intenzivan, te podsjećaju da Hrvatska i dalje podržava evropski put Crne Gore.

„Uvjereni smo da se sva otvorena pitanja mogu rješavati kroz dijalog i u duhu dobrosusjedskih odnosa, uz puno uvažavanje međunarodnog prava i ustaljene diplomatske prakse“, poručili su iz MVP-a Crne Gore.

S druge strane, specijalna savjetnica hrvatskog ministra vanjskih poslova Gordana Grlić Radmana, Vanda Babić Galić, kaže da je Zagreb spreman za nastavak razgovora, ali da dalji tok procesa zavisi prvenstveno od crnogorske strane.

„Hrvatska ostaje spremna za nastavak razgovora i očekuje usaglašavanje novog termina sastanka“, rekla je Babić Galić.

Ona je podsjetila da je Hrvatska Podgorici dostavila non-paper sa pregledom otvorenih pitanja, o čemu je upoznata i Evropska komisija.

„Riječ je o ozbiljnim, ali rješivim pitanjima, za čije je zatvaranje potreban kontinuiran i sadržajan dijalog dviju strana“, navela je.

Govoreći o neodržanom sastanku dviju komisija o brodu “Jadran”, Babić Galić je rekla da je hrvatska strana službenom notom obaviještena da se „nisu stekli određeni uslovi“ za njegovo održavanje.

Istovremeno je naglasila da Zagreb snažno podržava članstvo Crne Gore u Evropskoj uniji, ali da očekuje i zatvaranje otvorenih pitanja.

„Hrvatska snažno podržava članstvo Crne Gore u EU, ali istovremeno očekuje zatvaranje otvorenih pitanja kako ona ne bi nastavila opterećivati evropsku perspektivu Crne Gore i ukupne odnose dviju država“, istakla je.

Situaciju je komentarisao i profesor Filozofskog fakulteta u Zagrebu Žarko Puhovski, koji smatra da komisije koje su formirane u obje države imaju prije svega unutrašnju političku svrhu.

„Komisije sigurno neće ništa riješiti. Njihova svrha je da se javnosti pokaže kako se vlade energično bore za nacionalne interese“, rekao je Puhovski.

On smatra da Hrvatska u ovom odnosu ima snažniju političku poziciju zbog članstva u Evropskoj uniji.

„Ako Hrvatska odluči koristiti svoju političku snagu i evropski položaj, Crna Gora nema naročito velike šanse“, ocijenio je.

Puhovski tvrdi i da je tvrdnja da je brod “Jadran” simbol Crne Gore politički konstruisana.

„Crna Gora u tom pogledu nije imala ni svoju flotu. Hrvatska barem govori da želi povrat broda koji je decenijama bio registrovan u njenim lukama“, naveo je.

Odnosi Zagreba i Podgorice dodatno su pogoršani nakon što je Skupština Crne Gore usvojila Rezoluciju o genocidu u Jasenovcu i logorima Dahau i Mauthauzen tokom ljeta 2024. godine. Nakon toga Hrvatska je proglasila nepoželjnim predsjednika Skupštine Crne Gore Andriju Mandića, potpredsjednika Vlade Aleksu Bečića i poslanika Milana Kneževića.


Komentari

Ovaj članak nije moguće komentarisati.