Ovogodišnji toplotni valovi, suše i veliki šumski požari pokazali su da evropske države moraju znatno povećati ulaganja u zaštitu od posljedica klimatskih promjena ili se suočiti s još većim ekonomskim gubicima u godinama koje dolaze.
To je u intervjuu za Politico poručio evropski komesar za klimu Wopke Hoekstra, upozoravajući da posljedice klimatskih promjena već ozbiljno opterećuju evropsku ekonomiju.
Uzastopni toplotni valovi, sve izraženije suše i veliki šumski požari tokom posljednjih mjeseci pričinili su ogromnu štetu, a pojedini ekonomisti procjenjuju da bi gubici mogli poništiti skroman rast bruto domaćeg proizvoda Evropske unije u 2026. godini.
Procjene Evropske komisije pokazuju da klimatske katastrofe već sada smanjuju BDP EU za oko jedan posto. Do 2050. godine taj gubitak mogao bi porasti na 2,3 posto, dok bi do kraja stoljeća mogao dosegnuti čak sedam posto.
Osiguravajuće kompanije upozoravaju na sličan trend. Prema njihovim procjenama, kumulativni gubici BDP-a u državama EU koje su najviše izložene klimatskim rizicima mogli bi iznositi do sedam posto u periodu od 2026. do 2030. godine.
EU treba 70 milijardi eura godišnje
Hoekstra smatra da je zbog toga neophodno znatno povećati ulaganja u takozvanu klimatsku adaptaciju – mjere kojima se države pripremaju za posljedice zagrijavanja planete, poput zaštite od poplava, hlađenja gradova i prilagođavanja infrastrukture.
„Mislim da smo sada imali dovoljno provjera stvarnosti da je potrošnja na prilagođavanje klimatskim promjenama luksuz“, rekao je Hoekstra.
„To je kristalno jasna nužnost. Pokrenimo se i djelujmo, a to ima posljedice po evropski budžet, nacionalne budžete… Ali stvarnost je da ćete, ako to ne učinite, platiti više“, dodao je.
Evropska komisija je u januaru procijenila da bi EU do 2050. godine trebala ulagati oko 70 milijardi eura godišnje u mjere prilagođavanja klimatskim promjenama.
Trenutna izdvajanja, međutim, daleko su od tog iznosa. Vlade država članica zajedno ulažu procijenjenih 29 milijardi eura godišnje, dok šteta koju klimatski događaji nanose infrastrukturi i materijalnoj imovini u prosjeku iznosi oko 45 milijardi eura godišnje.
Hoekstra priznaje da se brojne evropske vlade suočavaju s ograničenim budžetskim prostorom, ali upozorava da bi odgađanje ulaganja moglo dovesti do još većih troškova.
„Niko od nas nema stablo novca u svom dvorištu. Ali na kraju, budžet je odraz vaših političkih prioriteta“, rekao je.
Prema njegovim riječima, požari i poplave pokazuju da klimatska otpornost mora postati prioritet jer će, u suprotnom, posljedice biti mnogo skuplje – kroz zdravstvene, ekonomske i društvene troškove.
Ulaganje u zaštitu može višestruko vratiti novac
Analize međunarodnih institucija ukazuju na ekonomsku korist ulaganja u prilagođavanje klimatskim promjenama.
Studija World Resources Institutea pokazala je da svaki dolar uložen u mjere prilagođavanja može generirati oko deset dolara koristi tokom deset godina. Ujedinjene nacije procjenjuju da svaki milijardu dolara uloženih u zaštitu obalnih područja može spriječiti oko 14 milijardi dolara ekonomske štete.
