ZDK odobrio 2,38 miliona KM podrške registrovanim farmama goveda
Početna/Vijesti/Evropa
Evropa

EU bi već za vikend mogla dobiti novu članicu

Redakcija Mostar

Bivši gradonačelnik Reykjavíka Dagur Eggertsson, jedan od istaknutijih zagovornika opcije „Da“, smatra da su Trumpove izjave o Grenlandu uticale na javnu raspravu i skrenule dodatnu pažnju na strateški položaj Islanda.

Građani Islanda u subotu će izaći na referendum na kojem će odlučivati treba li njihova zemlja nastaviti pregovore o članstvu u Evropskoj uniji.

Iako bi se rasprava u drugačijim okolnostima uglavnom vodila oko dugogodišnjih neslaganja s Briselom, poput pitanja ribolovnih kvota za skušu, referendum je dobio dodatnu geopolitičku težinu zbog prijetnji američkog predsjednika Donalda Trumpa u vezi s Grenlandom, koji se nalazi u neposrednoj blizini Islanda.

Osim SAD, sigurnosnu situaciju u sjevernom Atlantiku dodatno komplikuju ambicije Rusije i Kine da osiguraju pristup arktičkim područjima i njihovim prirodnim resursima. Zbog toga pitanje međunarodnih savezništava postaje sve značajnije za oko 270.000 islandskih birača.

Bivši gradonačelnik Reykjavíka Dagur Eggertsson, jedan od istaknutijih zagovornika opcije „Da“, smatra da su Trumpove izjave o Grenlandu uticale na javnu raspravu i skrenule dodatnu pažnju na strateški položaj Islanda.

Eggertsson upozorava da pitanje američkih ambicija prema Grenlandu još nije u potpunosti riješeno. Iako je Trump ublažio dio ranijih izjava, na samitu NATO-a u Ankari u julu ponovo je naglasio da bi Grenland, prema njegovom stavu, trebao biti pod kontrolom Sjedinjenih Američkih Država, a ne Danske.

U takvim okolnostima Eggertsson zagovara snažnije povezivanje Islanda s evropskim partnerima, ističući poruku da male i srednje države moraju sarađivati kako bi zaštitile svoje interese.

Jedno od ključnih pitanja referenduma jeste očuvanje islandskog suvereniteta. Međutim, upravo oko tog pitanja postoje potpuno suprotstavljeni stavovi, zbog čega je ishod glasanja teško predvidjeti.

Prema Gallupovom istraživanju provedenom sredinom augusta, opcija „Da“ imala je tijesnu prednost sa 51,5 posto podrške.

Zagovornici nastavka pregovora smatraju da bi bliže povezivanje s Evropskom unijom moglo dodatno zaštititi interese Islanda u trenutku povećanih geopolitičkih pritisaka. Protivnici, s druge strane, upozoravaju da bi članstvo moglo ograničiti mogućnost Reykjavíka da samostalno odlučuje o pitanjima od velikog nacionalnog značaja, posebno o ribarstvu i poljoprivredi.

Upravo je pitanje ribolovnih kvota bilo jedan od glavnih razloga zbog kojih je prethodni pokušaj Islanda da postane članica EU propao. Taj proces je konačno obustavljen 2015. godine.

Profesor političkih nauka na Univerzitetu Bifröst Eiríkur Bergmann smatra da je pitanje suvereniteta duboko ukorijenjeno u islandskoj političkoj tradiciji. Prema njegovom objašnjenju, i pristalice i protivnici članstva u EU-u pozivaju se na isto nasljeđe borbe za nezavisnost.

Jedni smatraju da bi članstvo u Evropskoj uniji omogućilo Islandu da dodatno ojača svoju samostalnost i zaštiti vlastite interese, dok drugi vjeruju upravo suprotno – da bi ulazak u EU značio odricanje dijela suvereniteta koji je Island dugo nastojao očuvati.

Osjećaj nacionalne nezavisnosti ima posebno mjesto u islandskoj historiji. Islandski parlament Althing smatra se jednim od najstarijih predstavničkih tijela na svijetu, a njegovi korijeni sežu više od hiljadu godina unazad.

Island je danas član NATO-a, dok sa Sjedinjenim Američkim Državama ima bilateralni sporazum o odbrani još od 1951. godine.

Istovremeno, zemlja je dio Evropskog ekonomskog prostora, putem kojeg već primjenjuje veliki dio pravila Evropske unije. Island je također član Schengenskog prostora, što njegovim građanima omogućava slobodno putovanje bez graničnih kontrola u većem dijelu EU.

Zbog toga se na referendumu zapravo postavlja pitanje da li Island treba napraviti dodatni korak i iz postojećeg odnosa kroz EGP krenuti prema punopravnom članstvu u Evropskoj uniji.

Među građanima postoje različiti stavovi. Tumi Árnason, 35-godišnji muzičar iz glavnog grada, najavio je da će podržati početak pregovora jer želi vidjeti kakve bi uslove Island mogao ispregovarati s EU-om. Kao jedan od glavnih razloga za takav stav navodi ekonomsku situaciju.

S druge strane, 68-godišnja Hannah Sigurðardóttir, zaposlenica islandske agencije za lijekove, smatra da se Reykjavik više ne može u potpunosti oslanjati na SAD kao što je to ranije bio slučaj.

Ona se zalaže za snažnije odnose s evropskim saveznicima, ističući bliskost Islanda s evropskim zemljama kroz zajedničku historiju, kulturu i vrijednosti.

Komentari

Ovaj članak nije moguće komentarisati.