U proteklih 48 sati zabilježene desetine incidenata duž granice dvije države.
Veliki sukobi izbili su duž napete granice između Azerbejdžana i Armenije tokom noći u subotu, uz jaku pucnjavu koju su prijavile obje strane usred napora Zapada da donese mir na ratom razorenom Južnom Kavkazu.
U saopćenju od subote, armensko ministarstvo vanjskih poslova izvijestilo je o sukobima "u mnogim dijelovima granice" zajedno s "kretanjem desetina vojnih vozila", navodeći da je susjedna zemlja "jasno slijedila provokativni cilj".
Međutim, prema azerbejdžanskom ministarstvu odbrane, armenske trupe su od petka otvorile vatru na njegove položaje više od 30 puta. Azerbejdžan je rekao da su nedavne optužbe - iz zemalja EU, uključujući Francusku - da bi se mogao spremati da pokrene novu ofanzivu protiv Armenije, "neosnovane" i "stvaraju napetost u regionu i opstruiraju mirovni proces".
Azerbejdžan je izvijestio da Armenija gradi vojnu opremu duž granice, objavljujući snimke na kojima se navodno vide neoklopna transportna vozila koja se postrojavaju blizu granice. Armenija je demantirala te tvrdnje, ali ih je široko podijelila u ruskim državnim medijima, dok je Moskva optužila Zapad da pokušava "uvući Južni Kavkaz u geopolitičku konfrontaciju". Armenija i Azerbejdžan vodili su nekoliko krvavih ratova u posljednjih nekoliko godina, a Azerbejdžan je izašao kao pobjednik u svakom od njih.
Kasnije u subotu, civilna posmatračka misija EU na granicama izvijestila je da je situacija sada "stabilna i mirna". Promatrači bloka, raspoređeni na teritoriji Armenije u skladu sa Zajedničkom sigurnosnom i odbrambenom politikom, ranije su rekli da "nije uočeno nikakvo neobično kretanje" trupa.
Predsjednica Evropske komisije Ursula von der Leyen i američki državni sekretar Antony Blinken sastali su se u petak s armenskim premijerom Nikolom Pašinjanom, pri čemu je EU obećala više od četvrt milijarde eura za podršku armenskoj ekonomiji suočenoj s rastućim regionalnim tenzijama i zategnutim odnosima sa svojim tradicionalnim saveznikom, Rusijom. Uz sve veći bijes na Kremlj zbog toga što nije podržao Armeniju u njenom sukobu s Azerbejdžanom, armenska vlada je praktično zamrznula svoje članstvo u vojnom savezu Moskve, poslala humanitarnu pomoć Ukrajini i čak nagovijestila da bi jednog dana mogla podnijeti zahtjev za pridruživanje EU.
"Evropska unija i Sjedinjene Države priznale su značajan napredak koji je Armenija postigla od 2018. u demokratskim i pravosudnim reformama i borbi protiv korupcije i izrazili su opredijeljenost da nastave sa partnerstvom i podržavanjem Armenije kako dalje jača svoju demokratiju i vladavinu prava, u skladu s našim zajedničkim vrijednostima i principima", navodi se u zajedničkoj izjavi Blinkena i von der Leyen.
Azerbejdžan je prošlog vikenda obilježio Dan genocida nad Azerbejdžanima, u znak sjećanja na više od 100.000 Azerbejdžanaca koji su živjeli u Armeniji prije pada Sovjetskog Saveza i protjerani, a mnogo više njih je ubijeno usred nasilja u otcijepljenom regionu Nagorno-Karabaha tokom 1990-ih. U septembru, nakon jednogodišnje blokade svojih puteva snabdijevanja, Azerbejdžan je osvojio nepriznatu republiku nakon tri decenije de facto autonomije, što je izazvalo masovni egzodus njegovih 100.000 armenskih stanovnika.
Uoči razgovora, Blinken je u pozivu rekao azerbejdžanskom predsjedniku Ilhamu Alijevu "da nema opravdanja za povećanje napetosti na granici i upozorio da bi agresivne akcije i retorika sa bilo koje strane potkopali izglede za mir".
