Hoće li Armenija zaratiti s Azerbejdžanom?

Predsjednica Evropske komisije Ursula von der Leyen i američki državni sekretar Antony Blinken sastali su se u petak s armenskim premijerom Nikolom Pašinjanom, pri čemu je EU obećala više od četvrt milijarde eura za podršku armenskoj ekonomiji suočenoj s rastućim regionalnim tenzijama i zategnutim odnosima sa svojim tradicionalnim saveznikom, Rusijom. Uz sve veći bijes na Kremlj zbog toga što nije podržao Armeniju u njenom sukobu s Azerbejdžanom, armenska vlada je praktično zamrznula svoje članstvo u vojnom savezu Moskve, poslala humanitarnu pomoć Ukrajini i čak nagovijestila da bi jednog dana mogla podnijeti zahtjev za pridruživanje EU.

"Evropska unija i Sjedinjene Države priznale su značajan napredak koji je Armenija postigla od 2018. u demokratskim i pravosudnim reformama i borbi protiv korupcije i izrazili su opredijeljenost da nastave sa partnerstvom i podržavanjem Armenije kako dalje jača svoju demokratiju i vladavinu prava, u skladu s našim zajedničkim vrijednostima i principima", navodi se u zajedničkoj izjavi Blinkena i von der Leyen.

Azerbejdžan je prošlog vikenda obilježio Dan genocida nad Azerbejdžanima, u znak sjećanja na više od 100.000 Azerbejdžanaca koji su živjeli u Armeniji prije pada Sovjetskog Saveza i protjerani, a mnogo više njih je ubijeno usred nasilja u otcijepljenom regionu Nagorno-Karabaha tokom 1990-ih. U septembru, nakon jednogodišnje blokade svojih puteva snabdijevanja, Azerbejdžan je osvojio nepriznatu republiku nakon tri decenije de facto autonomije, što je izazvalo masovni egzodus njegovih 100.000 armenskih stanovnika.

Uoči razgovora, Blinken  je u pozivu rekao azerbejdžanskom predsjedniku Ilhamu Alijevu "da nema opravdanja za povećanje napetosti na granici i upozorio da bi agresivne akcije i retorika sa bilo koje strane potkopali izglede za mir".