Žele smijeniti Netanyahua, ali šta bi promijenili? Ko su glavni protivnici izraelskog premijera

Redakcija Mostar

Dogovor je postignut 26. septembra u domu opozicionog lidera Yaira Lapida u Tel Avivu.

Pet vodećih političara izraelske opozicije dogovorilo je međusobno nenapadanje u pokušaju da smijene Benjamina Netanyahua na izborima 27. oktobra. Međutim, njihovo protivljenje premijeru ne znači i zajedničku viziju: većina dolazi s desnice, a njihove razlike, odnos prema Palestincima i pitanje budućeg vođe koalicije ostaju otvoreni, piše Al Jazeera.

Dogovor je postignut 26. septembra u domu opozicionog lidera Yaira Lapida u Tel Avivu. Uz njega su bili bivši premijer Naftali Bennett, nekadašnji načelnik Generalštaba Gadi Eisenkot, lider Demokrata Yair Golan i čelnik stranke Yisrael Beiteinu Avigdor Lieberman.

„Uprkos ideološkim razlikama među nama, formiranje cionističke vlade posvećene državnim interesima, obnovi i oporavku naš je zajednički najviši cilj“, poručili su nakon sastanka.

Ipak, Lieberman je već optužio Eisenkota da traži dogovor s Netanyahuom.

„Dominantne snage opozicije, poput Bennetta, Liebermana ili Eisenkota, predstavljaju desničarsku politiku“, rekao je Al Jazeeri izraelski analitičar Ahron Bregman s londonskog King's Collegea.

„Nisu spremni baviti se stvarnim, temeljnim pitanjem koje je u središtu svega: palestinskim pitanjem i palestinskim težnjama za nezavisnošću“.

Prema pregledu Al Jazeere, nijedan od pet lidera nije jasno posvećen uspostavljanju palestinske države. Samo je Demokrati prihvataju kao udaljeni cilj, bez određenog roka. Nijedan, uključujući Golana, ne prihvata ocjenu da izraelski rat u Gazi predstavlja genocid.

Gadi Eisenkot: Vojni autoritet i nova stranka

Eisenkot, 66-godišnji bivši načelnik Generalštaba, predvodio je izraelsku vojsku od 2015. do 2019. Pripisuje mu se formuliranje doktrine Dahija, povezane s upotrebom nesrazmjerne sile i velikim razaranjem civilne infrastrukture u borbi protiv organizacija poput Hezbollaha i Hamasa.

U politiku je ušao 2022. uz Bennyja Gantza. Nakon napada Hamasa 7. oktobra 2023. pridružio se Netanyahuovom ratnom kabinetu, koji je napustio u junu 2024, optužujući premijera da nema strategiju za završetak rata.

Njegov sin Gal i dvojica nećaka poginuli su tokom rata u Gazi.

Eisenkot je potom osnovao stranku Yashar, koja zagovara profesionalno upravljanje državom, vojnu obavezu i za ultraortodoksne Jevreje te državnu istragu propusta koji su prethodili napadu 7. oktobra.

Kritizirao je oslanjanje vlasti na SAD i američka ograničenja izraelskog vojnog djelovanja. Isključio je uključivanje arapske stranke Ra’am u buduću koaliciju, tvrdeći da nijedna arapska partija ne bi prihvatila njegove uslove, uključujući priznanje Izraela kao jevrejske države.

Bennett i Lapid: Zajednička lista pod vodstvom desnice

Bivši premijeri Naftali Bennett i Yair Lapid u aprilu su predstavili zajedničku listu Beyachad, odnosno „Zajedno“. Bennett je predvodi, a Lapid je drugi na listi.

Bennett je dugogodišnji zagovornik ilegalnih izraelskih naselja na okupiranoj Zapadnoj obali. Lapid, osnivač centrističke stranke Yesh Atid, opisao ga je kao „desničarskog političara, ali poštenog“.

Prema Al Jazeeri, nijedan nije dao prioritet rješavanju izraelsko-palestinskog sukoba niti podržao palestinsku državnost u okviru sadašnjeg političkog programa.

Njihova ranija vlada uključivala je Ra’am, ali sada traže vladu sastavljenu isključivo od cionističkih stranaka, bez oslanjanja na arapske partije.

Lapid je često kritizirao međunarodne posljedice izraelske politike, dok je Bennett otvorenije podržavao vojne operacije. Podržao je rat protiv Irana i čestitao izraelskim službama nakon napada na rukovodstvo Hamasa u Dohi u septembru 2025.

Lieberman: Tvrda desnica i odano biračko tijelo

Lieberman, 68-godišnji osnivač stranke Yisrael Beiteinu, nekadašnji je Netanyahuov politički saveznik, ali sada odbacuje mogućnost služenja pod njegovim vodstvom.

Protivi se koaliciji s ultraortodoksnim strankama, oslanjanju na arapske partije i manjinskoj vladi. Takvi uslovi dodatno otežavaju sastavljanje opozicione većine.

Zastupa jednu od najtvrđih politika prema Palestincima. U novembru 2023. ponovio je raniju tvrdnju da u Gazi „nema nevinih“, a dopuštanje humanitarnih isporuka kritizirao je kao finansiranje Hamasa.

Analitičar Shaiel Ben-Ephraim smatra da ga s ostatkom bloka prvenstveno povezuje neprijateljstvo prema Netanyahuu, ali naglašava da Lieberman ima odano biračko tijelo i ostaje važan politički faktor.

Golan: Ljevica otvorena za saradnju s arapskim strankama

Yair Golan, penzionisani general i bivši zamjenik načelnika Generalštaba, predvodi Demokrate, nastale 2024. spajanjem Laburističke stranke i Meretza.

Jedini je među okupljenim liderima s cionističke ljevice i jedini otvoren za saradnju s arapskim strankama.

Golan kritizira vlast zbog izostanka političke i diplomatske strategije koja bi pratila vojne operacije. U maju 2025. izazvao je burne reakcije izjavom da „normalna država ne ubija bebe iz hobija“, nakon čega je ublažio svoje riječi.

Njegova otvorenost prema arapskim partnerima ipak nije bez ograničenja: podržao je zabranu kandidature lidera Balada Samija Abu Shehadeha, zbog čega je kritiziran i među arapskim političkim predstavnicima.

Stručnjak za izraelsku politiku Roi Zur smatra da ideološke razlike Golana i Liebermana ne isključuju saradnju.

„Bez njih dvojice nema pobjedničke koalicije“, rekao je, ističući da obojica žele smjenu Netanyahua, jačanje sekularnog karaktera države i ukidanje izuzeća od vojne obaveze za ultraortodoksne Jevreje.

Komentari

Ovaj članak nije moguće komentarisati.